Prezentirajući danas u Sarajevu Izvještaj o konkurentnosti BiH, koji su pripremili Akademija nauka i umjetnosti BiH i MIT Centar Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, a na osnovu spomenutog izvještaja, direktor MIT Centra Zlatko Lagumdžija kazao je da je BiH u odnosu na 2005. u Izvještaju svoju poziciju popravila značajno u oblasti zdravstva i obrazovanja, nekim segmentima makroekonomske stabilnosti, te slobodi medija, prisutnosti ilegalnih donacija političkim partijama i poslovnoj cijeni terorizma.
Međutim, kako je dodao, najveći problemi za BiH i dalje su tehnološka spremnost i inovativnost, a najveći problem poslovne zajednice neefikasna državna birokratija, neadekvatna politika i korupcija.
Svoju poziciju BiH je pogoršala i u putnoj i plovnoj infrastrukturi, zaštiti čovjekove okoline, dok je nestabilnost vlada duplo pogoršana u odnosu na prošlu godinu.
Također, zabilježen je negativan trend i o pitanju pouzdanosti policijskih usluga, efikasnosti korporacijskih uprava, kvalitetu cesta, kvalitetu avioinfrastrukture, te nivou stručnog osposobljavanja uposlenih.
Prema Lagumdžijinim riječima, od 135 parametara konkurentnosti BiH 95 ima ispod prosjeka, 20 iznad prosjeka, dok je 20 neutralno.
Najkonkurentniju svjetsku ekonomiju, prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, kako je istaknuo, ima Švicarska. Na drugom mjestu je Finska, a treća je Švedska.
Među prvih deset još su Danska, Singapur, SAD, Japan, Njemačka, Holandija i Velika Britanija. Najveći pad bilježi SAD, koji je s prvog pao na šesto mjesto.
Srbija i Crna Gora su po konkurentnosti na 87. mjestu, Slovenija na 33., dok je Hrvatska na 51. i napredovala je za 13 mjesta.
U odnosu na prošlu godinu Slovenija je pala za tri mjesta, Srbija i Crna Gora za dva, a Makedonija za pet mjesta. Od evropskih zemalja iza BiH je jedino Albanija i nalazi se na 98. mjestu.
Članice EU od 1. januara, Bugarska i Rumunija, zauzele su 72. odnosno 68. poziciju, ali je Bugarska pala za 11 mjesta, a Rumunija za jedno.
Posljednja na ljestvici konkurentnosti, na 125. mjestu, je Angola.
