Jedan od uvodničara na ovom događaju bio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je ocijenio pohvalnim da civilno društvo vrši monitoring institucija, naročito ako su njegovi nalazi zasnovani na argumentima.
Komšić je naglasio da evroatlantske integracije nemaju alternativu za BiH, ali je za to potrebno usaglasiti zakone i standarde sa Evropskom unijom. Na tome moraju biti angažirane insitucije na svim nivoima, od države do općine.
Trenutno za ostvarenje tog cilj u BiH postoji niz prepreka, prije svega u ravni političkih odnosa jer ne postoji jedinstvena vizija o prioritetima u vladajućoj koaliciji, ocijenio je Komšić.
Tu je prije svega mislio na pitanje prijenosa nadležnosti s entiteta na državu. Dok političke stranke iz RS-a zastupaju stav da prijenos novih nadležnosti nije potreban, za mnoge nadležnosti je u procesu evropskih integracija potreban jedinstveni sistem provođenja.
Komšić je, također, upozorio da građani ne smiju trpjeti posljedice zbog neusvajanja zakona. Zato je pozvao na ubrzanje tog procesa i izgradnju institucija potrebnih u ovom trenutku prije svega za liberalizaciju viznog režima.
Rezultate prvog polugodišnjeg izvještaja predstavila je Denisa Sarajlić-Maglić, koja je naglasila da je trenutno najporazniji primjer neispunjavanja rokova iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima.
Istaknula je da se svako spominjanje potrebe za funkcionalnijom državom radi ispunjenja zahtjeva u procesu evropskih integracija podvodi pod "unitarizam", iako je zapravo jasno iskazana međunarodna obaveza koju su bh. vlasti preuzele stavljanjem potpisa na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
