Da li vlasti znaju?
4

BiH ne mora ozakoniti istospolne brakove, ali istospolne zajednice gotovo sigurno mora

Klix.ba
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Proširenje puta koje bi omogućilo brže kreiranje niza zakona za ujednačenje prava svih građana BiH, bez obzira na seksualnu orijentaciju, na koncu zavisi od reakcije izabrane vlasti. Vjerovatno najveća mašina za širenje puta jeste legislativa koja bi dozvolila istospolne brakove ili zajednice.

I dok istospolni brak sa sobom nosi, počevši od samog termina, znatno teži posao za društveni aktivizam i predstavnike vlasti koji su voljni krenuti u političku avanturu njegovog promovisanja, istospolne zajednice po ugledu na vanbračne zajednice predstavljaju relativno lakši cilj.

Ovdje na scenu stupa terminologija, odnosno tretiranje riječi "brak" i "zajednica" na različite načine. Svakako, riječ je o terminima koji imaju međusobne razlike, ali koji bi na sličan način riješili jedan problem. To je dovoljno dobar razlog da se brak i zajednica bar u ovom slučaju do određene mjere tretiraju jednako.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH drži stav kako uvođenje istospolnih brakova nije obaveza niti jedne države te da legislativa koja bi to omogućila nije na njihovom repertoaru.

"Omogućavanje istospolnih brakova nije obaveza nijedne zemlje, pa tako ni Bosne i Hercegovine na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. U planu rada Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH nije izrada pomenute zakonske regulative", rekli su iz Ministarstva.

Pozivanje na sud

Kako poručuju iz Ministarstva, o tome, između ostalog, svjedoči i presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu iz 2014. godine u predmetu "Hamalainen protiv Finske" u kojoj je ova najviša evropska sudska instanca za zastitu ljudskih prava ponovila da Evropska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama ne nameće državama ugovornicama obavezu da dozvole istopolne brakove.

"U presudi se navodi kako Konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama u svom članu 12 predviđa da 'muškarci i žene odgovarajućeg uzrasta imaju pravo da stupaju u brak i zasnivaju porodicu u skladu s unutrašnjim zakonima koji uređuju vršenje ovog prava', ali da se ta odredba ne može smatrati i obavezom za odobravanje istospolnih brakova", zaključeno je iz Ministarstva.

Federalno ministarstvo pravde, kao i Ministarstvo pravde Republike Srpske, nije se odazvalo na upite portala Klix.ba o eventualnim koracima ka usvajanju legislative koja bi omogućila istospolne brakove/zajednice.

Postoje i druge presude

Ipak, iako su organi vlasti uvjereni da BiH ne mora pristupiti rješenju problema kroz uređenje porodičnog zakona, gdje su definisani brak i vanbračna zajednica, s tim se ne slažu aktivisti za prava LGBT osoba.

U očima nevladinih organizacija koje djeluju u pravcu ostvarivanja prava LGBT zajednica stav Ministarstva je legitiman, ali u svom rukavu imaju presude koje idu u korist istospolnom partnerstvu.

"Tačno je da EU ne traži od država članica da regulišu istospolne brakove i da oblast braka ostaje u nadležnosti same države. Međutim, presudama Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Schalk i Kopf protiv Austrije, Vallianatos protiv Grčke i Oliari protiv Italije, Sud je zauzeo jasno stanovište da životne zajednice parova istog spola predstavljaju porodični život u skladu sa odredbama evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, te da iako države ne moraju omogućiti istospolne brakove, moraju zakonom urediti da parovi istog spola moraju pod jednakim uslovima imati minimum prava jednaka onima koje određena država daje vanbračnim zajednicama“, rekla je Za Klix.ba Vladana Vasić iz Sarajevskog otvorenog centra.

Ona dodaje da se u BiH vanbračne zajednice uređuju su porodičnim zakonima entiteta i Brčko distrikta, te bi u cilju poštovanja odluka Evropskog suda za ljudska prava BiH, njeni entiteti i Brčko distrikt morali donijeti zakone kojima istospolnim partnerima omogućavaju ista prava kao vanbračnim partnerima.

Bosna i Hercegovina je prilikom svoga osamostaljenja potpisala Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. Također, Ustav BiH u svom Članu 2. naglašava da će BiH na svojoj teritoriji, u oba entiteta, primjenjivati Konvenciju i njene odredbe.

Države u kojima je legalizovana ispospolna zajednica (a ne nužno i istospolni brak) su Argentina, Belgija, Brazil, Kolumbija, Finska, Francuska, Luksemburg, Holandija, Portugal, Južna Afrika, Španiji, Ujedinjeno Kraljevstvo, Urugvaj i pojedine američke savezne države.