Govoreći kao predavač na okruglom stolu na temu "Harmonizacija pravnih propisa BiH s legislativom Evropske unije", koji je organizirao Centar za sigurnosne studije, Alihodžić je kazala da se radi se o 100.000 stranica propisa Acquis communautaire (pravna stečevina EU-a). Štaviše, to je broj stranica koji je objavljen u Službenom glasniku EU-a, a kada se one preformatiraju na A-4 format, dobije se čak 300.000 stranica teksta.
"To je posao koji stoji pred BiH. Srećom, Vijeće ministara BiH, svjesno obima posla, donijelo je 2003. odluku o procedurama u postupku usklađivanja zakonodavstva BiH sa Acquis communautaire", kazala je Alihodžić.
Direkcija za evropske integracije u svojoj nadležnosti ima koordinaciju svih aktivnosti u vezi s ovim usklađivanjem. Alihodižić je istaknula da su svi predlagači pravnih propisa u BiH prije upućivanja normativnog akta na razmatranje Vijeću ministara BiH dužni da ga dostave Direkciji kako bi se utvrdio stepen saglasnosti sa Acquis communautaire.
Drugi predavač, prof. Svetislav Bajić sa Pravnog fakulteta u Banjoj Luci, kazao je da se radi o sveobuhvatnom poslu koji je, naprimjer, Slovenija počela više od 10 godina prije dana pristupanja Uniji.
Bosna i Hercegovina ima taj problem što je postratno tranzicijsko društvo, tako da se istovremeno morala demokratizirati i ući u ovaj proces. Bajić je istaknuo da se ipak svijest kod ljudi u nekim državnim i entitetskim institucijama drastično promijenila.
On je upozorio na sindrom izražen u našoj zemlji - da ćemo nešto lako potpisati pa kasnije provesti.
"Ovdje je stvar mnogo ozbiljnija. Ono što ste rekli morate i napraviti. A i što ne bi ste napravili, pritišću vas obaveze i termini", naglasio je Bajić.
Kazao je kako će pravo usklađivanje početi s potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U tom trenutku nastaje obaveza da se usklađuju propisi u onim oblastima o kojima se pregovaralo, dok je BiH sada još uvijek u fazi dobrovoljnog usklađivanja.
