"To je kao da policajcima odbijete dati takozvane motorole za komunikaciju, nego ima kažete da danas posvuda ima telefona", objašnjava slikovito vanjskopolitčki i sigurnosni analitičar iz Zagreba Denis Avdagić za Al Jazeeru Balkans.
On, za razliku od direktora Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva Denisa Hadžovića, smatra da slabu saradnju Bosne i Hercegovine s Europolom možda u ovom trenutku ne osjećaju sami građani, ali da policijskim službenicima posao nije olakšan u vremenima kad su prijetnje usložnjene.
"Prvi ugovor s Europolom smo potpisali prije desetak godina. Drugi je potpisan polovinom 2016. godine. Bosna i Hercegovina se obvezala da će u Hag poslati svog oficira za vezu, međutim, to do sada nije urađeno. To za građane te zemlje znači manje sigurnosti i manje saradnje međunarodnom nivou, što podrazumijeva i razmjenu infromacija s člancima Europola. Bosna i Hercegovina zbog toga ne dobija punu podršku zemalja članica Europola", navodi Hadžović za Al Jazzeeru.
Cyber sigurnist i odbrana od prijetnji
Važan faktor je, ističe on, i saradnja na području cyber sigurnosti i sposobnosti da se jedna zemlja brani od cyber prijetnji.
"I policijske agencije u Bosni i Hercegovini su daleko od saradnje koja je na zadovoljavajućem nivou. Što se tiče te političke strane, mi smo uspjeli potpisati i ugovore o MAP-u (Akcijski plan za članstvo u NATO-u), kao što je slučaj s Europolom, ali u oba slučaja ta tehnička pitanja stoje na putu", kaže Hadžović.
Denis Avdagić smatra da Bosna i Hercegovina i u ovom slučaju pokazuje, nažalost, da je polufunkcionalna država, u kojoj se neki vrlo jednostavni postupci usložnjavaju i politiziraju.
"Ovdje se radi o pojednostavljenju komunikacije od koje koristi treba imati cijela Europa, jer današnja sigurnost kontinenta ovisi o suradnji. A u slučaju Bosne i Hercegovine ta suradnja prema EU izostaje. Bosna i Hercegovina gubi time način brže suradnje i razmjene podataka, a kad kažem Bosna i Hercegovina, onda mislim na sigurnost cijele zemlje i njenih građana gdje god da živjeli. Policijska tijela neće dobiti vrijedan i koristan alat i oduzeto im je nešto što sve druge zemlje, pa i one u kojima i sad visi akutni ratni sukob, poput Ukrajine, bez problema imaju", tvrdi Avdagić.
Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić kazao je krajem decembra da je dalja sudbina saradnje s Europolom vrlo neizvijesna. On je podsjetio da je 31. augusta 2016. godine potpisan operativni sporazum s Europolom te da je Bosna i Hercegovina od tada trebala vrlo brzo uputiti oficira za vezu u sjedište Europola u Hagu i formirati kontakt tačku preko koje će Europol kontaktirati s tom zemljom.
Mektić: Nema dogovora o kontakt tački
"To mora da bude jedna kontakt tačka na nivou Bosne i Hercegovine. Od 2016. godine ne znam šta sve nisam uradio da sa policijskim agencijama u Bosni i Hercegovini dogovorim tu kontakt tačku. I - ne može, nisam uspio. Za danas sam bio dogovorio da potpišemo memorandum o toj kontakt tački ovdje. Najveći broj agencija uslovljava potpisivanje, za mene, očito političkim uslovima", rekao je Mektić.
Ministar Mektić kazao je da je memorandum s policijskim agencijama u Bosni i Hercegovini propao kada se došlo do mjesta gdje bi bila kontakt tačka Europolaa. Rekao je da je traženo da to bude Trg Bosne i Hercegovine 1 u Sarajevu, gdje se nalaze institcije Bosne i Hercegovine, a trebao bi, dodao je, biti u nekoj policijskoj agenciji.
Mektić je kazao da je Ministarstvo unutrašnjih poslova bh. entiteta Republika Srpska tražilo da sjedište kontakt tačke bude u Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine, ali da ta institucija nema tehničke mogućnosti za to. I pored upita, odgovor od MUP-a RS-a o ovoj temi nismo dobili.
Ministar unutrašnjih poslova RS-a Dragan Lukač izjavio je krajem decembra da ne može dozvoliti da se mijenja Operativni sporazum Bosne i Hercegovine s Europolom potpisan 31. augusta 2016. godine, kao ni da se Direkcija za koordinaciju policijskih tijela navede kao sjedište zajedničke kontakt tačke za saradnju s Europoloom. Kazao je da se u tom sporazumu navodi da je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine adresa na kojoj će biti zajednička kontakt tačka za saradnju s Europolom. Naveo je da sada navode da u tom resoru nemaju dovoljno prostora. Predlaže se, istakao je Lukač, da sjedište te kontakt tačke s Europolom bude u objektu u kojem je smještena Direkcija za koordinaciju policijskih tijela.
Lukač: Nije sporno potpisivanje sporazuma
"Ne prihvatamo da se u tom sporazumu spominje Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, jer zajednička kontakt tačka sa Europolom neće biti u njenom sastavu. Direkcija je samo jedna od potpisnica sporazuma. Nije ni vlasnik objekta u kojem se nalazi", rekao je Lukač.
Dodao je da nije sporno potpisivanje sporazuma.
"Sa ministrom bezbjednosti Bosne i Hercegovine Draganom Mektićem smo dogovorili da se potpiše sporazum sa Europolom i po tom dokumentu zasad ostaje adresa Ministarstva bezbjednosti, koja je i u Operativnom sporazumu, a da nakon toga zatraži mišljenje od svih potpisnica za promjenu adrese."
Lukač je zaključio da će dati saglasnost za promjenu adrese, "tako da to nije sporno", ali da ne može u sporazumu pisati Direkcija za koordinaciju policijskih tijela.
Europol je kriminalistička obavještajna agencija Evropske unije, a njeno osnivanje je dogovoreno 1992. godine Ugovorom iz Mastrichta, koji je stupio na snagu 1993. godine.
Najplaćeniji youtuber u historiji za 26. rođendan poklanja 26 automobila: Ovo su uslovi
