Krug 99
11

BiH jedina od zemalja bivše Jugoslavije ratificirala Pariski sporazum

FENA
(Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Zemlje među kojima je i Bosna i Hercegovina treba da rade na razmatranju eventualnih posljedica mogućih klimatskih promjena, da ojačavaju svijest društva o potrebi smanjenja emisije stakleničkih plinova u atmosferu i također da donesu odgovarajuću zakonsku legislativu te osiguraju mehanizme za njenu primjenu.

U kontekstu odluke predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa o povlačenju iz Pariskog sporazuma, to je na današnjoj redovnoj sesiji nezavisne asocijacije intelektualaca "Krug 99" u Sarajevu između ostalog poručio uvodničar Senad Oprašić, šef Odjela za zaštitu okoliša u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Tema sesije je bila "Klimatske promjene u procjepu između humanizma, profita i politike".

Trumpova odluka, podsjetio je Oprašić, izazvala je osuđujuće reakcije iz svijeta, a on (Trump) obrazložio da želi zaštititi Ameriku, kao i da će razmisliti o mogućem pridruživanju nekom novom sporazumu, ali samo ako će to odgovarati Amerikancima.

Trenutno se Trumpova odluka doživljava kao loša politička poruka i neizvjesno je da li će se još koja razvijena zemlja povući iz Pariskog sporazuma u eri velike emisije stakleničkih plinova. Oprašić je također podsjetio da je administracija Trumpovog prethodnika Baracka Obame, od ukupno tri milijarde za Zeleni klimatski fond, izdvojila milijardu dolara, kao i da je sad neizvjesno davanje preostalih dviju milijardi.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, ona je jedina od zemalja bivše Jugoslavije ratificirala Pariski sporazum te je usvojila Strategiju o aproksimaciji u oblasti okoliša, kao i treći nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama. U pripremi je i izrada četvrtog izvještaja, kazao je Oprašić.

Meteorolog Željko Majstorović, koji se također obratio na ovoj sesiji "Kruga 99", nastavio je, iako je u penziji, izučavati uticaj klimatskih promjena posebno na Bosnu i Hercegovinu.

Taj proces je u skladu s globalnim, temperature stalno imaju trend rasta, u BiH, na primjer, za jedan stepen u sto godina, rekao je.

Posljedice zagrijavanja su po Majstorovićevim riječima, sve veći ekstremi meteoroloških parametara i vrlo česti prodori frontova što donose različite ekstreme.

Padavine imaju trend blagog povećanja u odnosu na prosjek i to na prvi pogled nije naročito loša situacija, ali se režim padavina stalno mijenja te dolazi do poplava ili suša u zavisnosti od toga da li se javlja manjak ili višak padavina.

Posljedice su vidljive jer suše, naprimjer, izazivaju požare, u Hercegovini naročito, što dovodi do uništavanja šume pored nedozvoljene sječe, zaključio je Majstorović.