Centri civilnih inicijativa su organizirali okrugli stol u kojem učestvuju predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti u BiH, predstavnici lokalne zajednice, akademske zajednice, te predstavnici međunarodnih i nevladinih organizacija. Tema okruglog stola je "Poplave u BiH - elementarne nepogode i /ili institucionalna neefikasnost".
"Na državnom nivou uopće nije proglašeno stanje elementarne nepogode, što je neprihvatljivo. Sistem upravljanja vodama i zaštita od poplava te zaštita ljudi i njihovih dobara su fragmentirani, decentralizovani i heterogeni. Sva dešavanja nam pokazuju da sistem mora biti daleko bolje koordiniran i po pitanju prevencije i djelovanja na terenu. Postoji pozitivan trend volje i energije za koordinacijom jer su iza jednog dokumenta stale sve vlade, ali sam dokument ne rješava sve", rekao je Denis Telić, konsultant CCI-a.
Istakao je da u Akcionom planu nisu dovoljno pojašnjene aktivnosti koje konkretno trebaju biti realizovane u 2015. godini, nisu postavljeni precizni rokovi, te određene institucije i predstavnici civilnog društva nisu pozvani kada se pravio, a trebali su biti.
"To nas obeshrabruje jer pokazuje da se to sve možda radi formalno, jer to Evropa želi od nas", kazao je Telić.
Tarik Kupusović, direktor Instituta za hidrotehniku kazao je da BiH fali brzina, te da i dalje nismo dovoljno spremni za ovakve nepogode.
"U odnosu na majske poplave sada smo malo spremniji. Vrlo brzo su sanirana mjesta gdje su probijeni nasipi, ali kada bi se poplave ponovile voda bi probila na drugim mjestima, jer nijedan nasip nije ojačan, niti povišen, jer je to dio Akcionog plana koji je tek usvojen i sredstva nisu operativna", rekao je Kupusović.
Predstavnik USAID-a Jay Singh kazao je kako je Vlada SAD-a uložila mnogo napora u rekonstrukciju poplavama pogođenih dijelova BiH, te da je kroz njihov program uloženo 14,7 miliona dolara.
"Uložili smo i dosta vremena i napora da to provedemo u Doboju, Šamcu i Maglaju. Kako bismo trošenje ovih sredstava učinili što transparentnijim mi smo napravili jednu mapu koja je javna, a koja pokazuje gdje su sva sredstva uložena i sredstva koja su data vladi BiH. Mapa će biti prepuštena organizacijama civilnog društva koje će upravljati njome i nadograđivati je, te pozivamo institucije BiH da pomognu da mapa bude što kvalitetnije izrađena", kazao je Singh dodavši kako je cilj mape otvaranje vrata transparentnijem trošenju novca i stvaranju otvorene vlasti koja je dostupna građanima.
