Sigurnost cestovnog prometa na bosanskohercegovačkim saobraćajnicama, po podacima BH Auto-moto kluba, najugroženija je u Evopi. Po prikupljenim statističkim podacima od mjerodavnih ministarstava unutrašnjih poslova za 2003. godinu, ukupni broj saobraćajnih nezgoda na području BiH je 35.658.
Na području Republike Srpske dogodilo se 10.208 nesreća, a u Federaciji BiH 24.812. U usporedbi sa 2002. godinom na području Federacije BiH tokom 2003. godine dogodilo se 2966 prometnih nezgoda više.
Smrtno je u BiH lani stradalo 460 ljudi, a broj saobraćajnih nezgoda sa ozlijeđenim osobama je veći od 9500. Svi ti zabrinjavajući podaci svjedoče o iznimno opasnom stanju na bh saobraćajnicama.
"U BiH još niko nije istražio crne tačke na bh saobraćajnicama. Po našim podacima, najviše se nezgoda dogodi na cesti M 17 od juga prema sjeveru, zatim na dionici ceste Mostar-Jablanica, Sarajevo-Zenica prema Doboju, te cesta Bihać-Petrovac. Nepropisna brzina neprilagođena uslovima najčešća je pogreška vozača zbog koje se dogodilo 35 posto saobraćajnih nesreća. Iza neprilagođene brzine slijedi nepoštivanje prednosti prolaza i drugih prometnih kretanja sa udjelom od približno 40 posto u ukupnom broju. Na trećem mjestu je utjecaj alkohola od približno 10 posto u ukupnom broju nezgoda.
Pripadnici ministarstava unutrašnjih poslova su putem kontrole saobraćaja istražili da je povećan broj vozača koji su upravljali motornim vozilom bez vozačke dozvole, a broj zatečenih nerigistriranih vozila u prometu je također u porastu." - riječi su Reufa Boračića, stručnog savjetnika za sigurnost prometa BiHAMK-a.
Može se zaključiti da godišnje približno 60 osoba pogine u saobraćajnim nesrećama na 100.000 registriranih motornih vozila. Upravo je taj podatak postavio BiH na prvo mjesto zemalja najvećeg rizika za saobraćajne nesreće s poginulim osobama.
Osim navedenih crnih tačaka koje je naveo Boračić, iznimno su opasni prijevoj Crni vrh na magistralnoj cesti Zvornik-Tuzla i most na Sapni u Čelopeku na magistralnoj cesti Zvornik-Bijeljina.
Stanje bh cesta je iznimno loše, što uvelike povećava broj stradalih. Nekvalitetni i za upotrebu zabranjeni jeftini materijali koji se koriste za krpanje brojnih rupa prijetnja su za brojne vozače. Kako doznajemo, kameni agregat od krečnjaka brzo se troši i uglačava, pri čemu automobili slijeću i pri malim brzinama.
Dragan Mihajlović, zamjenik direktora Direkcije za ceste RS, upozorio je da ceste u BiH nikad nisu izvedene onako kako su projektirane. "Konstrukcije građene potkraj 60-ih i početkom 70-ih jednostavno ne mogu podnijeti saobraćajno opterećenje kakvo imamo danas. Bilo kakve sanacije u stvari su samo privremene mjere koje omogućavaju nekakvo rješenje u razmaku od tri do pet godina." - kaže Mihajlović.
Brojne nepravilnosti na bh saobraćajnicama koje zbunjuju vozače i nisu u skladu sa zakonom nikako da se uklone s cesta. "Zna se dogoditi da se na saobraćajnicama na istom mjestu nalaze po dva znaka za obavezan smjer. Zatim, nije usklađena okomita i vodoravna signalizacija na cestama. Nepotrebni ili prijeko potrebni znakovi često se ne znaju naći na pravim mjestima." - navodi Boračić. Čak i nepropisno postavljene reklame, neriješen odvod vode s kolnika ili nedostajanje šahtova i spojnica na mostovima tek su mali dio velikih cestovnih problema. Prosječna cijena gradnje kilometra autoceste je između osam i deset miliona maraka.
I kad bi se imalo dovoljno novca da se kvalitetno obnove ili ponovo sagrade savremene saobraćajnice diljem BiH, to bi, na žalost, bio dugotrajan proces. Većina cesta je blizu privatnih posjeda, te su ustvari, kako navodi Boračić, cijeli kolnici nečije vlasništvo. Tako da BiH ostaje jedino svaki čas popravljati ceste i nadati se da saobraćaj u njoj neće biti najugroženiji u Evropi.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
