Ovo je u izjavi za Fenu potvrdio ministar odbrane BiH Selmo Cikotić, istaknuvši da je Bosna i Hercegovina ostvarila izuzetan napredak na planu realiziranja obaveza koje proističu iz članstva u NATO-ovom programu "Partnerstvo za mir"(PfP).
Naveo je da bi, sudeći prema izjavi jednog visokopozicioniranog zvaničnika NATO-a, Bosna i Hercegovina mogla očekivati poziv za punopravno članstvo u NATO-u već 2011. godine, ukoliko nastavi dosadašnjim tempom izvršavanja obaveza na tom planu.
Cikotić je u tom kontekstu konstatirao da se BiH kroz PfP kretala znatno brže od očekivanja NATO-a.
- Trenutno se nalazimo u završnoj fazi obrade dokumenata iz Individualnog partnerskog akcionog plana (IPAP), i "Intenziviranog dijaloga", kazao je Cikotić, najavljujući da će se u februaru ti dokumenti "braniti" u sjedištu NATO-a u Bruxellesu.
Bosna i Hercegovina je u decembru 2006. primljena u članstvo PfP-a - program koji je NATO pokrenuo 1994. za one zemlje koje žele ući u taj vojno-politički savez te kao mehanizam za razvijanje kooperativnih vojnih i političkih odnosa s onim zemljama koje neće brzo ili neće uopće postati članicama.
U januaru 2008. BiH je pristupila IPAP-u, a na samitu u Bukureštu, aprila iste godine pozvana je na "Intenzivirani dijalog" - mehanizam dogovaranja koji prethodi MAP-u.
MAP predstavlja okvir kroz koji Savez pruža pomoć, savjete i praktičnu potporu zemljama koje žele postati članicama da se pripreme za članstvo.
Sjevernoatlantski savez (North Atlantic Treaty Organization - NATO) je osnovan 1949. godine i od tada se širio u pet navrata, a broj članica narastao je s 12 na današnjih 26 zemalja. Prvo proširenje dogodilo se 1952. kada su se Belgiji, Kanadi, Francuskoj, Islandu, Italiji, Luksemburgu, Holandiji, Norveškoj, Portugalu, Danskoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama pridružile Grčka i Turska. Tri godine kasnije, 1955. u NATO je ušla Savezna Republika Njemačka, a 1982. Španija. Nakon završetka hladnog rata i pada Berlinskog zida u Savez su ušle Češka, Mađarska i Poljska 1999. godine, kao prve zemlje iz bivšeg Varšavskog ugovora. Godine 2004. u Savez je primljeno sedam zemalja - Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunija, Slovačka i Slovenija. S posljednjeg samita NATO-a u Bukureštu upućen je poziv Hrvatskoj i Albaniji da se priključe Savezu.
Domaćin narednom sastanku na vrhu u proljeće 2009. godine, prema odluci čelnika NATO-a, bit će francuski grad Strasbourg i njemački Kehl, koje dijeli samo rijeka Rajna.
