{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


BiH će na narednom samitu NATO-a aplicirati za MAP

F
1.1.2009. u 10:05
0
0
BiH će na narednom samitu NATO-a aplicirati za MAP
0
BiH će na narednom samitu NATO-a aplicirati za MAP
Bosna i Hercegovina će na narednom samitu NATO-a aplicirati za pristupanje Akcionom planu za članstvo (Membership Action Plan - MAP) u ovom vojno-političkom savezu, što predstavlja posljednji korak ka punopravnom članstvu.
Ovo je u izjavi za Fenu potvrdio ministar odbrane BiH Selmo Cikotić, istaknuvši da je Bosna i Hercegovina ostvarila izuzetan napredak na planu realiziranja obaveza koje proističu iz članstva u NATO-ovom programu "Partnerstvo za mir"(PfP).

Naveo je da bi, sudeći prema izjavi jednog visokopozicioniranog zvaničnika NATO-a, Bosna i Hercegovina mogla očekivati poziv za punopravno članstvo u NATO-u već 2011. godine, ukoliko nastavi dosadašnjim tempom izvršavanja obaveza na tom planu.

Cikotić je u tom kontekstu konstatirao da se BiH kroz PfP kretala znatno brže od očekivanja NATO-a.

- Trenutno se nalazimo u završnoj fazi obrade dokumenata iz Individualnog partnerskog akcionog plana (IPAP), i "Intenziviranog dijaloga", kazao je Cikotić, najavljujući da će se u februaru ti dokumenti "braniti" u sjedištu NATO-a u Bruxellesu.

Bosna i Hercegovina je u decembru 2006. primljena u članstvo PfP-a - program koji je NATO pokrenuo 1994. za one zemlje koje žele ući u taj vojno-politički savez te kao mehanizam za razvijanje kooperativnih vojnih i političkih odnosa s onim zemljama koje neće brzo ili neće uopće postati članicama.

U januaru 2008. BiH je pristupila IPAP-u, a na samitu u Bukureštu, aprila iste godine pozvana je na "Intenzivirani dijalog" - mehanizam dogovaranja koji prethodi MAP-u.

MAP predstavlja okvir kroz koji Savez pruža pomoć, savjete i praktičnu potporu zemljama koje žele postati članicama da se pripreme za članstvo.

Sjevernoatlantski savez (North Atlantic Treaty Organization - NATO) je osnovan 1949. godine i od tada se širio u pet navrata, a broj članica narastao je s 12 na današnjih 26 zemalja. Prvo proširenje dogodilo se 1952. kada su se Belgiji, Kanadi, Francuskoj, Islandu, Italiji, Luksemburgu, Holandiji, Norveškoj, Portugalu, Danskoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama pridružile Grčka i Turska. Tri godine kasnije, 1955. u NATO je ušla Savezna Republika Njemačka, a 1982. Španija. Nakon završetka hladnog rata i pada Berlinskog zida u Savez su ušle Češka, Mađarska i Poljska 1999. godine, kao prve zemlje iz bivšeg Varšavskog ugovora. Godine 2004. u Savez je primljeno sedam zemalja - Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunija, Slovačka i Slovenija. S posljednjeg samita NATO-a u Bukureštu upućen je poziv Hrvatskoj i Albaniji da se priključe Savezu.

Domaćin narednom sastanku na vrhu u proljeće 2009. godine, prema odluci čelnika NATO-a, bit će francuski grad Strasbourg i njemački Kehl, koje dijeli samo rijeka Rajna.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: