Broj registrovanih automobila u Sarajevu dosegao je cifru od oko 150.000 vozila koji svaki dan stvaraju kilometarske kolone i prometna zagušenja zbog kojih građani satima putuju s posla kući i obratno.
Pored proširenja saobraćajnica i drugih načina smanjenja saobraćajnih gužvi, jedna od efikasnijih metoda sigurno je uspostavljanje biciklističkog saobraćaja.
Ekspanzija biciklizma u Sarajevu prisutna je od kraja 90-tih godina prošlog stoljeća. Bicikl, kao vid prijevoza, među Sarajlijama je općeprihvaćen način prijevoza s tačke A na tačku B, ali biciklisti u glavnom gradu BiH svakodnevno se suočavaju s velikim problemom – nepostojanjem biciklističke infrastrukture, staza i parkinga, koji bi uveliko doprinijeli ekspanziji tog vida prijevoza i smanjenju saobraćajnih gužvi.
Srećom postoje ljudi koji se bave tim pitanjem i koji su se sami uvjerili koliko je bicikl jednostavan način prijevoza kada postoje uvjeti za njegovo korištenje.
Jedan od tih ljudi je inžinjer saobraćaja Damir Margeta, autor idejnog rješenja izgradnje biciklističke trake u Vilsonovom šetalištu i ulici Kotromanića, koji je osmislio u sklopu završnog rada na postdiplomskom studiju na Saobraćajnom fakultetu, te projekata izgradnje savremenih biciklističkih parkinga u nekoliko gradskih općina.
U razgovoru za Agenciju FENA, Margeta je govorio o ekspanziji biciklizma u Sarajevu, objasnio na koji način bi se staza kroz Vilsonovo šetalište mogla uraditi, a govorio je i o projektima koje je uspio implementirati, kao i onima koji bi trebali zaživjeti u narednim godinama.
"Priča o pojavi biciklizma u Sarajevu nije novijeg datuma. Trend ekspanzije biciklizma u Sarajevu je započeo 2005. godine i danas, kada vidite brojke koje se vrte oko biciklizma, možemo reći da se radi o manjoj grani privrede u kojoj postoji visok stepen konkurencije. U Sarajevu je moguće kupiti najjače svjetske biciklističke brendove, za koje je potrebno izdvojiti najmanje 500 KM, a trend porasta prodaje bicikala u većim prodajnim centrima godišnje se povećavao za 30 do 50 posto. Ljudi su sve više zainteresirani da voze bicikl kao prijevozno sredstvo ili kao vid rekreacije", rekao je Margeta.
Razvoj biciklističke infrastrukture u Sarajevu seže u 70-te godine prošlog stoljeća, kada je tadašnja vlast izgradila dio biciklističke infrastructure u Sarajevu. Margeta ističe da su te površine na transfenzalnim pravcima najbolje realizirane, ali da su one u postratnom periodu ugrožene lošim projektovanjem (kao što je poravnavanje biciklističkih staza na mostovima prilikom njihove sanacije ili postavljanje žardinjera na biciklističku stazu što umanjuje prostor kretanja bicikliste za gotovo jedan metar), ili izgradnjom loše projektovanih i nelegalnih objekata zbog kojih je nemoguće izgraditi biciklističku infrastrukturu.
"U gradu koji je svojim geografskim položajem i reljefom prostorno ograničen morate pristupiti izuzetno preciznim i kvalitetnim rješenjima. Bespravno izgrađeni objekti, koji svojim gabaritima prelaze svaku granicu, značajno unazađuju ovaj vid saobraćaja, kao i druga nelogična rješenja koja smo mogli vidjeti proteklih godina u Sarajevu", istaknuo je.
Margeta je prošle godine u saradnji s Općinom Centar pristupio projektovanju prvog tehnički ispravno isprojektovanog parkirališta za bicikle, koje je ubrzo izgrađeno u centralnoj gradskoj zoni.
"Općina mi je dala razriješene ruke da izaberem lokaciju i ja sam se odlučio za pješački plato ispred BBI centra. BBI nam je ustupio zemljište i napravili smo parking koji je pokriven sigurnosnim kamerama pa se ljudi ne boje zavezati i ostaviti bicikla, čime smo mi veoma zadovoljni", objasnio je saobraćajni inžinjer.
Slično parkiralište trebalo bi biti napravljeno u Općini Stari Grad, a Margeta naglašava da postoje indicije da se neće stati na tome, već da će u dogledno vrijeme u najstarijoj gradskoj općini osvanuti nekoliko parkinga za dvotočkaše.
Prema njegovim riječima implementacija projekta izgradnje staze kroz Vilsonovo šetalište na dugom je štapu. Da bi se taj projekt realizirao morali bi oduzeti jedan dio širine trake motornog saobraćaja, što, prema Margetinom mišljenju, i nije najbolje rješenje.
"To vjerovatno nije najbolje rješenje, ali teško da možemo osmisliti nešto bolje. Traka bi služila biciklistima koji se kreću od Ilidže do Baščaršije za sigurno putovanje i povezivala bi sve transverzalne biciklističke staze u tom smjeru, te bi postala važan dio buduće mreže biciklističkih prometnica. Međutim, treba naglasiti da je Općina Novo Sarajevo predvidila potpuno zatvaranje Vilsonovog za saobraćaj motornih vozila nakon završetka Južne longitudinale, čime će se olakšati prolaz biciklista kroz šetalište, a predviđena biciklistička traka bi se, prilikom prve rekonstrukcije u ulici Kotromanića, mogla samo nastaviti do raskrsnice u ulici Hiseta", zaključio je Margeta.
Margeta je član Udruženja za promociju urbanog biciklizma Giro di Sarajevo. Udruženje se iz skupa biciklista za koje su svi mislili da služe samo da jednom godišnje zaustave saobraćaj u cijelom gradu, pretvorilo organizaciju koja u svojoj strukturi ima stručnjake čije će mišljenje danas uzeti u obzir u većini institucija.
Giro di Sarajevo brine o sigurnosti biciklista u Sarajevu, kroz svoje aktivnosti podučava najmlađe o umijeću vožnje dvotočkaša, a svojim idejama pokušava unaprijediti saobraćajnu infrastrukturu u Sarajevu, za dobrobit svih učesnika.
