BiH
38

Biciklisti i šetači će od proljeća 2015. povezivati BiH i Hrvatsku

Anadolija
Realizacija projekta Općine Korenica i Grada Bihaća pod nazivom "Green Wain to National Parks" koja će spojiti dva nacionalna parka Plitvička jezera i Una omogućit će da se Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska povežu kružnom stazom, a prvi šetači, pješaci i biciklisti očekuju se na proljeće 2015. godine.    
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija

Svaka šetnica i biciklistička tura vodila bi na granični prelaz Ličko Petrovo Selo (Hrvatska) - Izačić (Bosna i Hercegovina), a iz BiH izlazilo bi se na Donjem Lapcu i preko Udbine turisti bi se vraćali u obrnutom smjeru. 

"Općina Plitvička jezera i Grad Bihać imaju izvrsnu suradnju na brojnim područjima pa tako i na području turizma. Zajedno smo pokrenuli turistički projekt Green Wain to National Parks koji bi trebao spojiti dva nacionalna parka Plitvička jezera i Una kroz vid biciklizma, pješačenja. Na Plitvičkim jezerima je veliki broj posjetitelja. Ali, evo mi želimo da se proširi ponuda i da se uključi susjedni Grad Bihać i država. Mi smo pokrenuli taj projekt. Realizacija bi trebala dovesti da prvi šetači, pješaci krenu na proljeće", istakao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Boris Luketić, načelnik Općine Plitvička jezera sa sjedištem u Korenici u Republici Hrvatskoj.

Navodi da bi po uzoru na evropske zemlje to bila "jedna fina kružna staza za biciklizam i za pješačenje". Načelnik Općine Plitvička jezera ističe kako bi zaseoci ispod Plješevice osjetili značajan promet.

Kružne ture preko graničnih prelaza

"Ti ljudi će morati negdje stati, popit nešto, pojesti, negdje prenoćiti. To turističko kretanje zasigurno će osjetiti podplješevička sela gdje se uvelike smanjuje broj stanovnika. Tako vjerujem da će živnuti taj kraj i sa strane Bosne i Hercegovine i Hrvatske", navodi Luketić. 

Što se tiče ovog turističkog projekta u planu je kružna staza. Načelnik Luketić naglašava da se žele iskoristiti i staze na Medvjeđaku.

Foto: Anadolija
Foto: Anadolija

"Ali bi svaka šetnica i biciklistička tura vodila na granični prelaz Ličko Petrovo Selo - Izačić i izlazilo bi se na Donjem Lapcu i preko Udbine turisti bi se vraćali ovdje u obrnutom smjeru. Koristili bi se granični prelazi i tu bi razgovarali, odnosno dogovorili sa carinskom i pograničnom policijom da budu malo senzibilniji jer su to turisti pa da prema njima imaju neki poseban odnos", navodi Luketić 

Tako bi se jednostavno na taj način koristila granica i ne bi bilo potrebe za malogranični prelaz koje bi koristilo domaće stanovništvo jer opet turisti ne bi mogli prolaziti. 

"Ovo je specifično područje. Gravitiramo jedni prema drugima. Plitvička jezera i Bihać desetljećima surađuju tako da po tom pitanju nema nekih problema prelaska granica. Redovno skoro idu odavde ljudi u Bihać i obrnuto. Nema tu nekih velikih ni pretresa, mada policija mora postupati po zakonu. Ali, manje više svi ti ljudi se poznaju. Posebno oni koji putuju svakodnevno. Mi imamo ovdje ljudi koji su zaposleni iz Bihaća, koji putuju svaki dan. Mislim da nema potrebe da se njih svaki dan nešto posebno zadržava", zaključak je načelnika Luketića. 

Besplatna promocija BiH na Plitvičkim jezerima

Naglašava da postoje kanali i načini kako se promoviraju neke destinacije. U Korenici Općina Plitvička jezera ima svoju turističku lokalnu zajednicu, kao i onu županije. Tako isto ima i susjedna BiH, odnosno Unsko-sanski kanton i Grad Bihać.

"Promocijom koristimo da se pokažemo na svim evropskim sajmovima. U saradnji sa nacionalnim parkovima obilaze se tržišta: tako su predstavnici Nacionalnog parka Plitvička jezera bili u Japanu, Australiji, planiraju i Koreju. Azijsko tržište se otvara za ovo ovdje područje. Tu sada treba staviti poseban naglasak. Svake godine se obiđu i sajmovi u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji, Austriji. To su naši redoviti gosti kojih je sve više iz godine u godinu. Bilježi se i porast dolazaka i noćenja kapaciteta u privatnom smještaju. Kvaliteta usluge je sve bolja. Nudi se smještaj sa tri i četiri zvjezdice. To je neki minimum i prosjek", naglašava načelnik Luketić.

Foto: Anadolija
Foto: Anadolija

Navodi da i kolege iz Bosne i Hercegovine obilaze sajmove. Koristi se promocija preko weba i medijskim kanalima. Iako je to zanimljivo i čini se najjednostavnije, Luketić naglašava da je "za sada najbolja promidžba i to je dokazano razgovor sa posjetiteljima tih sajmova oči u oči".

"Još uvijek, najbolje prolazi i tiskani materijal", dodaje Luketić. 

Aktuelni direktor nacionalnog parka Una Amarildo Mulić, koji je od 1999. do 2003. bio sam direktor Turističke zajednice Grada Bihaća navodi da su 2002. uspostavili veoma dobru saradnju sa Nacionalnim parkom Plitvička jezera.

"Tada smo dobili i sve ove godine održali kao Grad Bihać i Turistička zajednica Bihaća i Unsko-sanskog kantona kontinuitet da na ulazu 1 u nacionalni park Plitvička jezera imamo besplatan prostor u toku ljetne turističke sezone za centar ne samo za područje NP Una i Bihaća već cijele BiH. Promoviramo naše vrijednosti onako kako možemo i znamo i na takvim mjestima koja imaju preko milion posjeta u toku godine", navodi Mulić. 

Naglašava da i sa drugim zaštićenim područjima imaju potpisane sporazume o poslovnoj saradnji - sa NP Pakelnica, a priprema se i sa NP Krka. Odlična sarađnja je kroz projekt Parkovi Dinaridi - sa svim zaštićenim područjima bez obzira na kategoriju i u BiH i regionu, uključujući i Kosovo i Albaniju. 

"Imali smo nedavno u Podgorici osnivačku asocijaciju zaštićenih područja jugoistočne Evrope, odnosno asocijacije Parkovi Dinarida gdje sam imenovan za potpredsjednika. To je veliko priznanje. Tačno znam kuda trebamo ići. Imam viziju, znamo svoje vrijednosti. Moramo imati veću vjeru u sebe, svoje kapacitet, i sigurno ćemo kroz razne turističke projekte i proizvode dovesti i NP i BiH na jedan viši stepen razvoja", naveo je Mulić koji će 16. decembra dobiti u Banja Luci priznanje naj menadžer u oblasti turizma.

Foto: Anadolija
Foto: Anadolija

Značaj bihaćkog aerodroma i Unske pruge 

Načelnik Općine Plitvička jezera Boris Luketić ističe da bi aktiviranje bihaćkog aerodroma bilo od velike koristi jer bi on bio najbliži u tom području.

"Mi smo razgovarali isto tako i o Željavi koja je nekadašnja vojna baza, a koja se nalazi u pograničnom pojasu. Time bi se trebale pozabaviti dvije države i potpisati dosta sporazuma za zračni promet. Uglavnom mislim da bi se to isplatilo. Veliki broj ljudi dolazi čarter letovima. Za posjetioce najbliža zračna luka je Zadar. Tako da se s tim projektom, bihaćke zračne luke ne može promašiti. Sve je to popularniji način prijevoza, a i cijene letova nisu neki basnoslovni iznosi. Svaki turist gotovo to može sebi priuštiti da dođe avionom u posjet na svoju turističku destinaciju", naglašava Luketić. 

Što se tiče ponovnog stavljanja Unske pruge u ponovnu funkciju Luketić navodi da "svaki projekt treba razmotriti sa više aspekata".

"Po meni ne bi bilo loše da se pokrene tako nešto. Znam da jednom godišnje vozi ta željeznica za dan Nacionalnog parka Una - voze se posjetitelji. Možda u turističkom smislu sigurno bi koristilo", navodi Luketić. 

No, imajući u vidu način dolaska svih posjetitelja u Hrvatsku - avionima, automobilima, nije siguran u trenutno opravdanje jedne takve investicije.

"To je jedan veliki projekt. Isto tako Hrvatskih željeznica. Jednostavno ljudi su izgubili tu naviku za putovanje vlakom. Turistički bi bilo atraktivno, ali ovako za redovna putovanja nisam siguran koliko bi bilo korisno s obzirom na ovu našu željeznicu koja je jednostavno izgubila značaj kakav je nekada imala. Osim ako će biti brza", naglasio je načelnik Općine Plitvička jezera. 

Direktor Nacionalnog parka Una Amarildo Mulić navodi da kada je u pitanju Unska pruga da se još 2001. godine krenulo sa pričom. Navodi da postoji kapacitet, nacionalni parkovi, prekogranična saradnja dvije države, upravitelje: Željeznice FBiH i Hrvatske željeznice (HŽ) te da treba samo malo dobre volje da se ona stavi u pogon.

"Imamo Plitvice sa preko milion posjeta u godini, bazen od Šibenika do Rijeke, Zagreb, Banja Luku, Sarajevo gdje se u poludnevnim, jednodnevni i vikend aranžmanima može obići ne samo NP Una već i u Bihaću i šire na Unsko-sanskom kantonu i Jajcu i Sarajevu i praviti pakete. Tu nam treba pomoć da se uključe ozbiljne turističke agencije i turoperatori koji će raditi na dovođenje gostiju. BiH je zemlja koja ima velike potencijale. Imamo dosta sive ekonomije i neprijavljivanja gostiju. Nije logično da imamo ulaganja, a da smo na nivou od 1997. i 1998. To je priča za budućnost ovog dijela BiH", naglašava Mulić.