|

Biblioteka u Sarajevu prilagođena slijepim i slabovidnim osobama je njihov važan prozor u svijet

Biblioteka u Sarajevu prilagođena slijepim i slabovidnim osobama je njihov važan prozor u svijet
156
Piše: Mirza Abaz
15.10.2019. u 21:43
6
komentara
156

dijeljenja
Biblioteka u Sarajevu prilagođena slijepim i slabovidnim osobama je njihov važan prozor u svijet Foto: D. Ć./Klix.ba
Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH i ove godine obilježava 15. oktobar, Međunarodni dan bijelog štapa ili Svjetski dan slijepih osoba. Ovim povodom posjetili smo ovu značajnu instituciju te razgovarali s njenim direktorom Sakibom Plehom, ali i s nekim korisnicima.
Ove godine je za 15. oktobar znatno obogaćen program u Biblioteci za slijepa i slabovidna lica. U 13 sati upriličena je promocija knjige Imera Peze "Drski hirovi", a prije toga je slijepi pedagog i korisnik biblioteke Veldin Hajduković održao radionicu "Šta predstavlja bijeli štap i kako se on koristi" i to učenicima prvog razreda OŠ Isak Samokovlija te učenicima SSST Gimnazije.

Ova biblioteka je jedinstvena u BiH zbog toga što proizvodnju zasniva na tri tehnike, a to su Brajevo pismo, audio-digitalna tehnika i uvećani tisak. Najzanimljivije i najinteresantnije je Brajevo pismo zbog velikog broja djece koja pohađaju školu i koja moraju znati ovu tehniku kako bi se nesmetano školovala.

Foto: D. Ć./Klix.ba Foto: D. Ć./Klix.ba


Smatra se da je slijepo ili slabovidno dijete koje ne poznaje Brajevo pismo u suštini nepismeno. Ovo pismo se sastoji od tzv. šestotačke, tj. kombinacije slova, brojeva i interpunkcijskih znakova i čita se jagodicama prstiju.

"Interesantno je da od ukupno 1.370 korisnika imamo 87 novooslijepjelih osoba od kojih niko nije uspio savladati Brajevu azbuku. Za nju je potreban poseban senzibilitet i nju uče djeca u najranijoj životnoj dobi. Imamo i tehniku uvećanog tiska, tj. u ovim knjigama font je 24 i njih koriste isključivo osobe s djelimično sačuvanim vidom. Moram priznati da se najviše koristi audio-digitalna tehnika koja se zasniva na snimcima knjiga u MP3 ili najnovijem tzv. daisy formatu. To je knjiga također na CD-u, ali se može slušati isključivo na daisy playerima. Kada se djelo snimi u ovom formatu, taj player ima opciju da podesite slušanje tačno određene stranice, poglavlja, čak i rečenice", kazao je direktor ove institucije za Klix.ba Sakib Pleh.

Stariji čitaju Sidrana i Karahasana, a mlađi obaveznu lektiru



Kada je riječ o knjiškom fondu, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica se može pohvaliti širokim rasponom literature, tj. imaju djela koja posjeduju i konvencionalne biblioteke, i to krenuvši od svjetske književnosti, beletristike, obavezne lektire za osnovnu i srednju školu pa sve do stručnih priručnika.

"Slijepe osobe u velikoj mjeri koriste naše usluge. Oni sami vole reći da je biblioteka njihov jedini prozor u svijet. Te ljude televizija i pozorište ne zanimaju iz poznatih razloga, tako da je njima knjiga sve. Veoma je važno istaći da mi imamo veliki broj volontera koji korisnicima odlučuju podariti svoj glas. Može doći u tonski studio naše biblioteke i snimiti svoje čitanje u audiovarijanti svako ko ima toplu boju glasa i lijepu dikciju. Najprije se napravi jedan fonotest, tj. pročita se jedna stranica materijala da bi stručna osoba ocijenila da li taj glas zadovoljava ono što slijepe osobe žele slušati. Tim ljudima je uho zamijenilo oko i oni žele samo dobre boje glasova", dodao je Pleh.

Direktor Sakib Pleh (Foto: D. Ć./Klix.ba) Direktor Sakib Pleh (Foto: D. Ć./Klix.ba)


Govori kako su glumci najsenzibilnija grupa građana koja pronađe vrijeme za snimanje svojih glasova te ističe kako na prste jedne ruke može izbrojati glumice s adresom stanovanja u Sarajevu koji nisu došli i barem jednom čitali za slijepe i slabovidne.

"Direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Izudin Bajrović je dosta čitao za naše korisnike, zatim Gordana Boban, Vedrana Božinović, Aleksandar Seksan, Adnan Hasković, Slaven Vidak, Maja Salkić, Maja Izetbegović, Alena Džebo, potom Aida Krehić, Segmedina Srna, Tarik Helić, Sanela Kapetanović, Una Bejtović, a u posljednje vrijeme sve češće nam dolazi i ljekar i kantonalni zastupnik Vedran Jakupović. On odlično čita i kod nas je od 2013. godine. Čak nam je nedavno dolazio i jedan bankarski službenik. Znate, tu bude više od 20 sati snimljenog materijala, to dovoljno govori koliko nam je važna pomoć volontera", priča nam.

Kaže kako žene najviše volje "ljubiće" i "krimiće", dok muškarci, što ga je iznenadilo, puno čitaju naučnu fantastiku. On kroz smijeh govori da se ponekad uplaši od tolike potražnje za sci-fi literaturom. Ističe kako stariji korisnici vole domaću literaturu poput Abdulaha Sidrana i Dževada Karahasana, a mlađi čitaju zadatu, obaveznu lektiru.

Među korisnicima se nalaze i ljudi sa završena dva fakulteta



Među korisnicima Biblioteke za slijepa i slabovidna lica BiH, uprkos činjenici da slabo ili nikako ne vide, postoje i oni koji su visokoobrazovani i koji vrlo uspješno obavljanju i najsloženije poslove.

"Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH nije samo kulturna, već i obrazovna institucija. Svako od nas može potvrditi da smo kroz svoje školovanje, kroz obrazovanje, dosta boravili ovdje. Biblioteka je uvijek bila tu za nas kada nam je trebalo snimiti neku knjigu potrebnu za fakultet i sl. Kolega Vehbija Peksin je završio dva fakulteta i to kao slijepa osoba, odličan je poznavalac Brajevog pisma tako da je autor i više knjiga. On je danas svoj čovjek, ima svoj posao. Tačnije, Peksin je diplomirani fizioterapeut i roten terapeut", kazao nam je Veldin Hajduković, jedan od korisnika.

Hajduković i Pleh čitaju djelo na Brajevom pismo (Foto: D. Ć./Klix.ba) Hajduković i Pleh čitaju djelo na Brajevom pismo (Foto: D. Ć./Klix.ba)


Ovaj diplomirani pedagog je, što je interesantno, jedno od 15-ero djece koju je rodila njegova majka, a od te djece čak ih je sedmero slijepo ili slabovidno. Priča nam kako su svi oni prošli kroz Biblioteku za slijepa i slabovidna lica BiH i kako im je ona dosta pomogla u edukaciji.

"Kroz šalu volim reći da od svojih 50 godina ovu biblioteku koristim 60. Dakle, tu sam skoro od rođenja. Ja, kao diplomirani nastavnik pedagogije, nažalost, još uvijek ne radim u svojoj struci, još se držim projekata. Korisnik sam ove biblioteke od svoje desete godine i ovo mi je druga kuća. Ona mi je puno pomogla da se usavršavam, kako formalno tako i neformalno. Iskren da budem, čitam poprilično raznolika djela na Brajevom pismu, a dok sam bio mlađi posebno sam volio krimi romane. Slijep sam od rođenja, od 15. godine se služim bijelim štapom. Upornost je ono što je najvažnije", nastavio je.

Na samom kraju, direktor Sakib Pleh govori kako su uz veliku pomoć Ambasade Kraljevine Saudijske Arabije u BiH uspjeli proizvesti prijevod Kur'ana na Brajevom pismu i to u 200 primjeraka koje su podijelili korisnicima. Posljednji primjerak je dobio Emrah Tepić, student druge godine na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Prijavi grešku


Komentari (6)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...