BHRT: Za šest godina RTRS i FTV su nas oštetili za 72 miliona KM, u ovim uslovima ne nastavljamo rad
Na konferenciji je upućen apel domaćim vlastima, međunarodnoj zajednici i visokom predstavniku za uspostavu finansijski samoodrživog Javnog radio TV servisa koji je jedan od preduslova za ulazak BiH u EU.
Karamehmedović je kazao kako je BHRT od 2005. godine, kada je usvojen Zakon o Javnom RTV servisu, u startu bio "neželjeno dijete" jer taj zakon nikad nije bio implementiran na način kako je zamišljen i usvojen.
"Nikad nije formirano četvrto pravno lice, korporacija koja je trebala obavljati funkcije za sva tri javna emitera. Nikad nije primjenjen član o raspodjeli takse i marketinga. Istina, taksa se do 2017. godine raspoređivala po sistemu 50 posto BHRT-u, po 25 posto entitetskim emiterima. Drugi dio tog člana, koji tretira raspodjelu sredstava od marketinga po istom principu, nikad nije implementiran. Godine su prolazile, vlasti su se mijenjale kao i visoki predstavnici, ali nije bilo nikakvih adekvatnih rješenja", kazao je.
U 2023. godini, dodaje on, i dalje nema prebacivanja sredstava od marketinga, ali naglašava da je glavni razlog današnjeg okupljanja što nema ni poštovanja člana 23. zakona o Javnom servisu koji se odnosi na raspodjelu sredstava od RTV takse.
"Naime, 2017. godine RTRS samostalno istupa iz tog sistema, sklapa poseban ugovor s Poštama RS i prikupljaju sredstva od RTV takse po osnovu tog zakona u RS. Od tog momenta ne prebacuju ni jednu marku RTVBH, 50 posto i 25 posto RTV FBiH. U pokušaju da se spasi što se spasiti može, do rješenja na nivou države, odnosno pronalaženja novog načina naplate RTV takse, u to vrijeme BHRT i RTV FBiH sklapaju ugovor sa Elektroprivredom BiH o naplati RTV takse", objašnjava Karamehmedović.
Kaže da je u to vrijeme nepovoljno po BHRT bila činjenica da je dogovoreno da sredstva koja Elektroprivreda prikupi budu uplaćivana na račun RTV FBiH i da nakon toga se BHRT-u proslijedi 50 posto. Dodaje da se tadapo tom pitanju nije moglo uraditi ništa iz perspektive BHRT-a.
"Problem nastaje u tome što Federalna, kao što RTRS nije prebacivao sredstva iz RS, nije prebacivao pripadajućih 25 posto iz Federacije RTRS-u. Opet su godine prolazile, šest godina su ti ugovori bili na snazi. Pored toga što korporacija nije formirana, mi smo 'igrali' ulogu korporacije nadajući se da će stvari leći na svoje mjesto, ali to se nije desilo. BHRT i danas kao vlasnik ove zgrade iznajmljuje prostore RTV FBiH za koje ona ne plaća nikakva sredstva i pored toga daje im usluge tehnike i sve ono što je potrebno za proizvodnju programa", objasnio je.
Kaže da kad se podvuče crta u ovih šest godina, računica pokazuje sljedeće:
"RTRS je nezakonito zadržala 52 miliona i 800.000 KM a RTV FBiH 19 miliona i 830.000, a BHRT je za taj period u minusu 72 miliona i 600.000 KM", kazao je.
Objasnio je da je došlo vrijeme da BHRT kaže da u ovakvom okruženju više ne može obavljati svoju funkciju. Objasnio je i koje rješenje je BHRT predlagao za nastavak funkcionisanja, ali kaže da za to nije bilo podrške iz Federalne TV.
"Postojala je ideja da nakon isteka ugovora s Elektroprivredom napravimo jednu malu promjenu u tom aneksu pa da umjesto na račun Federalne novac sliježe na račun BHRT-a koji bi nakon toga u zakonskim omjerima rasporedio taksu. Nažalost, na sastanku nije bilo spremnosti nelegalnog menadžmenta RTV FBiH da se to implementira. RTV FBiH je insistitrala da ostane status quo i da i dalje nelegalno zadržavaju 25 posto takse koja im ne pripada i da cifru od skoro 20 miliona nastavljaju povećavati nauštrub BHRT-a", kazao je.
Objasnio je zašto je člana Upravnog odbora i generalnog direktora nazvao "nelegalnim članovima".
"Po svim revizorskim izvještajima od 2013. godine nije produžen mandat ni upravnom odboru ni generalnom direktoru RTV FBiH. Dakle, 10 godina ljudi rade u nelegalnom statusu", kazao je.
Kaže da je BHRT pokušavao "radi mira u kući" naći neka rješenja i da su trpili dugovanja.
"Nažalost, to nije donijelo rezultat. Ako bismo sada potpisali isti ugovor o naplati takse kao u prethodnih šest godina, to bi nas odvelo u ambis. Sva naša dugovanja bismo mogli nabrajati beskrajno. Država nikad nije odradila svoj dio posla. Došlo je vrijeme da ovo više ne može funkcionisati. Dok se ne napravi neko rješenje na državnom nivou, sve su ovo neka prelazna rješenja koja su nas dovela do ovog stanja da su dva entitetska servisa jako bogata, dakle utržili su ovim načinom naplate takse ogromna milionska sredstva, a BHRT doveli u ogromnu finansijsku dubiozu. Važno je da javnost zna o čemu se ovdje radi, da ne postoji slika da se BHRT stalno nešto žali", kazao je.
Anel Nurković, član upravnog odbora Samostalnog sindikat radnika u BHRT-u kazao je kako je u prethodnom periodu održano nekoliko sastanaka s predstavnicima vlasti na entitetskom i državnom nivou.
"Priča je uvijek ista. Svi oni su rekli da će podržati javni servis. Ta neka podrška postoji godinama, a do sada se uradilo vrlo malo. Radnici BHRT-a su koleteralna šteta maćehinskog odnosa države prema svojoj instituciji. Čak 60 posto radnika BHRT-a ima primanja ispod 800 KM. Možete shvatiti u kakvom stanju su naši novčanici. Prije 10 godina potrošačka korpa je bila 1.200 KM i tad smo nekako mogli da se uklopimo. Sada smo mi došli u vrlo tešku situaciju iz koje mi kao radnici ne vidimo šta se može uraditi", kazao je.
Pozvao je međunarodnu zajednicu i visokog predstavnika da izvrše pritisak na domaće vlasti da ne dozvole da BHRT od 1. januara više ne postoji.
