Međutim, u ovoj državi očigledno nikoga ne zabrinjava to što među optuženima, osuđenima i osobama protiv kojih se vode istrage imamo od premijera, ministara, do načelnika općina... , a mnogima, pak, ne pada na pamet da, ako ništa drugo, bar iz moralnih razloga podnesu ostavku. Drugi, bježeći od pravde pobjegnu iz BiH u neku od zemalja regiona čije državljanstvo posjeduju.
Srđan Blagovčanin, izvršni direktor "Transparency Internationala BiH", u izjavi za Sarajevo-x.com kazao je da nakon odluke visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka, o tome da strane sudije i tužioci u Odjelu za organizirani kriminal mogu sada raditi samo kao savjetnici, možemo očekivati još gore stanje.
U Sudu BiH, gdje su do sada bili uposleni strani sudije i tužioci, osuđeni su Ante Jelavić, Mladen Ivanić, Momčilo Mandić..., dok je nakon Inzkove odluke sudbina predmeta u kojem je glavni osumnjičeni premijer Republike Srpske Milorad Dodik, neizvjesna.
Presude, istrage...
Jedan od visokopozicioniranih zvaničnika koji je procesuiran je bivši premijer Republike Srpske Mladen Ivanić. On je nepravomoćno osuđen na godinu dana i šest mjeseci zatvora zbog nesavjesnog rada u službi.
Na ovu presudu uložena je žalba, održana je sjednica Apelacionog vijeća Suda BiH, i, kako saznajemu u Sudu BiH, čeka se odluka.
Ivanić, koji je trenutno na bolovanju zbog srčanog udara, i dalje obavlja funkciju predsjednika Partije demokratskog progresa.
Momčilo Mandić je jedan od bivših visokopozicioniranih funkcionera kojem je izrečena pravnosnažna presuda u martu 2007. godine. Mandić je osuđen na pet godina zatvora zbog zloupotrebe položaja za vrijeme dok je bio direktor u Privrednoj banci Srpsko Sarajevo. Prema optužnici Mandić je kao direktor Privredne banke Srpsko Sarajevo odobrio neobezbjeđene kredite preduzeću "Spektra“ sa sjedištem na Palama. Prema istim navodima, jedina svrha ovih kredita jeste nezakonito finansiranje izborne kampanje Srpske demokratske stranke BiH. Mandić je na taj način oštetio banku za 1.667.367 KM. Mandić je u pritvoru bio od 2005. godine, te mu je to vrijeme uračunato u izdržavanje kazne koju je već odležao.
Trenutno se u Sudu BiH protiv Mandića vodi i drugi sudski proces. Naime, Mandić je optužen da je 1992. godine, kao ministar pravde tadašnje Srpske Republike BiH, bio odgovoran za “osnivanje i funkcionisanje“ kazneno-popravnih institucija u Sarajevu i Foči. U optužnici se također navodi da je Mandić u aprilu 1992. godine predvodio napad srpskih snaga na Centar za obuku kadrova Ministarstva unutrašnjih poslova Republike BiH na Vracama, Sarajevo.
Prije skoro dvije godine Mandić je nepravosnažno oslobođen krivice za ove optužbe ali je Državno tužilaštvo uložilo žalbu na presudu. I u ovom predmetu održana je Apelaciona sjednica i čeka se odluka.
Ante Jelavić, bivši član Predsjedništva BiH, u Sudu BiH osuđen je na deset godina zatvora zbog kriminala u Hercegovačkoj banci.
Prema optužnici osnivači i upravitelji "Hercegovačke“ banke, među kojima najistaknutije mjesto zauzima Jelavić, bavili su se nezakonitim aktivnostima, zloupotrebljavajući javna sredstva i založivši budućnost banke zbog kratkotrajne dobiti.
Dobit banke prelijevala se u džepove osnivača i članova uprave, te njihovih prijatelja, rodbine, poslovnih partnera i političkih dužnosnika. Ta su sredstva bila namijenjena hrvatskoj komponenti u okviru Oružanih snaga BiH, za isplatu plaća, pomoć porodicama poginulih branitelja i za demobilizacijske aktivnosti.
Jedan dio sredstava od 647 miliona njemačkih maraka, koliko je dobijeno iz Hrvatske, iskorišten je za pravu namjenu, a značajan dio, i to najmanje 216 miliona njemačkih maraka, preusmjeren je u druge svrhe.
Prije izricanja presude, Jelavić je iz BiH pobjegao u Hrvatsku.
Ivan Bender, bivši direktor Zavoda PIO/MIO i član Predsjedništva HDZ BiH, je u julu 2006. godine osuđen na četiri i po godine zatvora zbog pronevjere i zloupotrebe službenog položaja i ovlasti u vezi s otimačinom mostarskog hotela "Ero" preko famoznog preduzeća "Tuh-Invest". Dva dana prije nego što mu je u Vrhovnom sudu Federacije BiH izrečena pravosnažna presuda, Bender je, također, pobjegao u Hrvatsku čiji je državljanin.
Postupci u toku
Protiv Nedžada Brankovića i Edhema Bičakčića, optuženih za zloupotrebu položaju, u toku je sudski proces u sarajevskom Kantonalnom sudu.
Nedžad Branković, bivši premijer Federacije BiH, optužen je da je nelegalno kupio stan u sarajevskom naselju Ciglane. U optužnici se navodi kako su Bičakčić, također bivši premijer Federacije BiH i Nedžad Branković, koji je tada obavljao dužnost direktora "Energoinvesta", učestvovali u malverzaciji u kojoj je Branković sa pozicije direktora "Energoinvesta" sam sebi dodijelio stan kojeg je nakon toga kupila Vlada FBiH za 300.000 KM iz budžeta, a nakon toga je taj stan Branković otkupio certifikatima čija je vrijednost iznosila 920 KM.
Protiv Brankovića, Vahida Heće, Envera Krese, Mileta Srdanovića, Rasima Gačanovića, Vlade Marića, Ivice Čule, Tarika Begića, Hilme Šehovića, Seada Softića, Nihada Kadića i Ivana Lovrića, sarajevsko Kantonalno tužilaštvo vodilo je istragu i zbog sumnje da su počinili krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlasti u procesu izbora strateških patnera u elektroenergetskom sektoru.
Međutim, istraga je obustavljena jer, kako je saopćeno iz sarajevskog Kantonalnog tužilaštva, iako je utvrđeno da procedura izbora strateških partnera nije vođena u skladu sa zakonskim propisima, nije nanesena šteta budžetu Federacije BiH jer je procedura odabira strateških partnera prekinuta u ranoj fazi.
Branković je, nakon mnogobrojnih pritisaka, ipak, podnio ostavku na mjestu premijera FBiH, i trenutno se, prema nezvaničnim informacijama, bavi privatnim biznisom. Bičakčić je pak, trenutno predsjednik Nadzornog odbora "Elektroprivrede".
Protiv Bičakčića se vodi sudski proces i u Sudu BiH. On i Dragan Čović optuženi su da su u funkciji premijera FBiH odnosno ministra financija Federacije BiH, bez odluke Vlade, donijeli i potpisali odluku o rasporedu sredstava budžeta za 1999. i 2000. godinu za stambena pitanja, kojom je iz sredstava tekućih rezervi odobren iznos od 3,2 miliona maraka, odnosno 4,6 miliona za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih u tijelima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.
Čoviću je u Sudu BiH zajedno sa braćom Jerkom, Mladenom, Slavom i Jozom Lijanović suđeno i zbog organizovanog kriminala. Ali, Sud BiH je odbacio optužbe protiv Lijanovića, dok se u pogledu Dragana Čovića proglasio nenadležnim, te je predmet upućen sarajevskom Kantonalnom sudu. Čović i dalje obavlja funkciju predsjednika HDZ-a BiH.
Istrage
Tužilaštvo BiH otvorilo je istragu i protiv Milorada Dodika, premijera Republike Srpske, koji je osumnjičen da je sa skupinom suradnika i poslovnih partnera oštetio entitetski proračun za 115 miliona KM. Odluka o otvaranju istrage uslijedila je na temelju izvještaja o počinjenom krivičnom djelu koje je Tužilaštvu podnijela Agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA).
Milorad Dodik i dalje obavlja funkciju premijera RS - a i ne samo da mu ne pada na pamet da podnese ostavku nego čak na svaki mogući način pokušava da opstruira ovu istragu.
Tužilaštvo BiH vodi istragu i protiv Damira Hadžića, načelnika sarajevske Općine Novi grad, i Huseina Hasibovića, direktora građevinske firme "Butmir". Hadžić je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja i primanje dara, a Hasibović za pomaganje u ovom krivičnom djelu.
Naime, Hadžić i Hasibović, su, navodno, ucjenjivali Nihada Imamovića i druge biznismene odnosno od grupe investitora tražili su više od dva miliona KM kako bi objekat, čija je gradnja započeta u sarajevskom naselju Otoka, bio uvršten u regulacioni plan.
Hadžić je i dalje načelnik Općine, a sve optužbe koje je prije izvjesnog vremena protiv njega iznio u javnost Imamović, negirao je.
"U svakoj normalnoj zemlji čim se istraga otvori političari podnose ostavku. Postoji još jedan apsurd. U svim državnim institucijama u BiH, kada se kandidujete za neki posao trebate dostaviti uvjerenje o nekažnjavanju. To uvjerenje ne treba samo kada se kandidujete za posao u Parlamentu BiH, što znači da su parlametarci sami sebi stvorili zakonski okvir u kojem se mogu baviti kriminalom“, kazao je Blagovčanin, navodeći kao primjer Branka Dokića koji je na osnovu sporazuma o priznanju krivice osuđen zbog nesavjesnog rada u službi na uslovnu kaznu zatvora od šest mjeseci i novčanu kaznu od 25 hiljada maraka, a trenutno obavlja funkciju predsjedavajućeg Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamenta BiH.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
