Financial Times
0

Bh. političari izluđuju "tetkastu" EU

Sarajevo-x.com
Zgrada OHR-a, Foto: Sarajevo-x.com
Zgrada OHR-a, Foto: Sarajevo-x.com
Priča se dešava u jednom dijelu Evrope nekada poznatom kao Jugoslavija, pa zatim bivša Jugoslavija, odnosno države nastale njenim raspadom. Sada kad je Slovenija u Evropskoj uniji, Brisel je ostatak nekadašnje Jugoslavije zapakovao i prozvao "zapadnim Balkanom". Ipak, ovdašnji problemi su ostali nerješivi, kao i uvijek, piše Financial Times u osvrtu na situaciju u našoj zemlji.

Uzmimo za primjer Bosnu i Hercegovinu, navodi dalje FT, gdje su ministri vanjskih poslova EU za specijalnog izaslanika imenovali Valentina Inzka, visoko rangiranog austrijskog diplomatu. Inzko će nositi dva šešira - imenovan je i visokim predstavnikom za BiH. Ali, ako uspije učiniti neki pomak, to će biti čudo, smatra novinar Financial Timesa.

Do sad Evropska unija nije imala pojma šta da radi, a za nadati se je da će međusobna sumnja koja truje odnose između Bošnjaka, bosanskih Srba i Hrvata nestati pri eventualnom članstvu države u EU. Ali, kako stoji u novom izvještaju Krizne grupe (ICG), BiH je drugačija od ostalih komunističkih država koje su uglavnom uspješno primijenile strategije EU.

Esencijalni problem je što je Dejtonski sporazum iz 1995. donio samo kraj rata i spriječio namjere da se započne novi sukob. Ipak, to nije bilo dovoljno da se bosanski muslimani, Srbi i Hrvati uvjere da im je jedina moguća opcija za budućnost ona unutar jedne države u kojoj će sarađivati. Bošnjaci vjeruju da će se jednog dana moći proglasiti najvećim i najjačim narodom u BiH, krećući se prema centralizaciji. Srbi vjeruju da će njihov entitet Republika Srpska jednom biti u situaciji da se izdvoji od ostatka zemlje i traži nezavisnost.

Autor teksta Tony Barber navodi kako mu je nekadašnji visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak jednom prilikom rekao da političari sva tri naroda koji vode BiH ne stavljaju njeno članstvo u EU na prvo mjesto. Umjesto toga, sve ono što ih je okupiralo osamdesetih i početkom devedesetih godina ponovo se vraća.

Shvataju da okretanje ka Evropi podrazumijeva odustajanje od njihovih ideja. Srbi znaju da će im približavanje Briselu otežati otcjepljenje, a Bošnjaci se boje da neće biti moguće uskratiti autonomiju koju ima RS, stoji u izvještaju krizne grupe.

Nacionalistička retorika u BiH otkriva mnogo toga o disfunkcionalnosti zemlje, a bh. političari, koji su pod međunarodnom zaštitom već 14 godina, naviknuti su na to da mogu uzvikivati šta im je volja, bez da trpe posljedice za svoje izjave.

U tom smislu, ponašaju se kao neodgovorni adolescenti, a EU je kao tetkica koja je nesigurna da li da kazni, nagradi, održi lekciju ili samo istrči uz stepenice sa rukama preko ušiju.