Bez puno detalja o budućim istragama i procesima

Kako javlja BIRN, centralna pitanja koja se otvaraju u očekivanoj Strategiji za procesuiranje ratnih zločina su da li je potrebno da međunarodne sudije i tužioci i dalje budu aktivno prisutni u radu Odjela za ratne zločine Državnog suda i Tužilaštva, te da li ojačati lokalne sudove ili proširiti ovlasti državnog.

Iako se javnost u BiH nadala da će ova strategija dati odgovor na pitanje koliko će istraga i procesa i protiv koliko osumnjičenih i optuženih za ratne zločine biti vođeno u skoroj budućnosti, o tome nema puno detalja.

Tek se u dijelu daje nagovještaj o tome koliko bi svaki od timova Tužilaštva, a ima ih šest, mogao uraditi u određenom periodu. Također se spominje novi projekt, na čijem čelu bi bile međunarodne organizacije, u sklopu kojeg bi se bilježila “usmena historija”, odnosno ispovijesti onih koji su na bilo koji način pogođeni ratom, a data je i naznaka mogućosti za uspostavu centra za postkonfliktne studije.

Strategija, koja se trenutno nalazi pred Radnom grupom koju je oformilo Ministarstvo pravde BiH, te predstavnicima zemalja donatora i međunarodnih organizacija u BiH, govori i o formiranju jedinstvene baze podataka o ratnim zločinima koja bi bila dostupna Državnom tužilaštvu.

Javnih reakcija na strategiju još nema jer je nacrt još nedostupan većem broju ljudi.