Intervju
38

Bevanda: Drama zbog povećanja cestarina nema veze sa zdravom logikom

Piše: Amil Dučić
Foto: N. G./Klix.ba
Foto: N. G./Klix.ba
Ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda uoči sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH govorio je u intervjuu za Klix.ba o podnesenoj incijativi za stavljanje van snage Zakona o akcizama.

Također, otkrio je i naredne korake u aranžmanu s MMF-om, te je prokomentirao i situaciju u vezi s akcizama na cigarete.

Kako gledate na upućivanje u parlamentarnu proceduru izmjena i dopune Zakona o akcizama, kojim bi se van snage stavio Zakon putem kojeg su cestarine povećane za 15 feninga plus PDV?

Kao političku promociju jedne partije i ne bih je ni komentirao. Nikakva zvanična inicijativa nije došla do Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje o izmjenema i dopunama Zakona o akcizama, a za stavljanju van snage zakona, koji se bavi ovim pitanjima, postoje jasne procedure u koje ovaj UO mora biti uključen. Dalja eleboracija nije potrebna. Tu su kolegiji oba doma Parlamentarne skupštine BiH koji treba da odlučuje o inicijativama zastupnika.

Pisalo se i da su međunarodne finansijske institucije obećale značajna sredstva radi ublažavanja efekata akciza. Kada se mogu očekivati?

Niko nama nije obećao nikakva sredstva kao pomoć ili poklon. Govorimo o izgradnji autocesta u BiH uz povoljne kredite, a takve aranžmane prate i značajna grant sredstva EU. Nikada se nisam bavio propagandom pa mi nije jasno kako se uspjela napraviti ovako dramatična situacija od povećanja cestarina koja ignorira zdravu logiku. Da li je u Srbiji došlo do povećanja akciza ili cestarina pa je cijena nafte skočila i građani protestuju? Da li smo u BiH imali prije 7-8 godina za oko 30 feninga skuplju naftu i naftne derivate pa je onda došlo do značajnog pada kao posljedica dešavanja na svjetskom tržištu nafte? Osim toga, sve to ima veze i s političkim dešavanjima u svijetu, posebno na teritoriji bogatoj naftom. Dakle, gradit ćemo autoceste iz kredita koji su ispregovarani i sredstva za tu namjenu su na posebnom računu Centralne banke. Sad je drugi problem što nema saglasnosti o njihovoj raspodjeli.

BiH nije postigla željene rezultate povećavanjem akciza na cigarete i zbog toga bi najvjerovatnije ove godine trebale biti predložene izmjene zakona kako bi se usporio rast akciza na duhanske proizvode. To prozilazi iz izjava entitetskih ministara finansija. Kakav je Vaš stav?

Na posljednjoj sjednici Upravnog odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH usvojili smo informaciju radne grupe koja se bavila ovim pitanjem. Pokazatelji jesu takvi da se vidi pad prihoda od duhana i duhanskih prerađevina, ali je problem što se otvara siva zona za trgovinu ovom robom. Tu su i neke usporedbe s regijom koje pokazuju da smo godišnjim usklađivanjem minimalne i specifične akcize išli prije zemalja u regiji. Naš zakon usklađen je s evropskim direktivama, ali njegovu provedbu morao bi pratiti i rad drugih nadležnih institucija, inspekcija prije svega. Dakle, prihvatili smo informaciju Radne grupe, ali nismo još izašli s nacrtom izmjena i dopuna Zakona o akcizama koje bi uvele moratorij, jer čekamo još neke analize prije nego predložimo koji bi to bio period i na koji način da se ovo riješi.

Određena pitanja poput odnosa prema migrantskoj politici, ali i donošenjem zakona u Saboru RH u vezi sa bh.imovinom su, čini se, opteretili odnose i u Vijeću ministara. Kakav je Vaš stav?

Nisu ta pitanja opteretila odnose već način na koji se odnosimo prema zakonima i Ustavu BiH. Zna se kako se sastavlja Vijeće ministara, zna se po kojim zakonima i Poslovniku se radi i tu nema dilema kad sam ja u pitanju. Moraju se poštovati procedure i mora svako raditi svoj posao, a ne da se petlja u tuđe resore ili nadležnosti. Kada se tako radi problema nema. Usvojene su informacije i aktivnosti u vezi s migrantskom krizom i ne može se dozvoliti da se po tako važnom pitanju istupa samostalno i bez koordinacije s ostalim nadležnim institucijama. Postoji, također, šef zajedničkog tima BiH koji se bavi Sporazumom o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, a postoji i ministar pravde BiH koji je nadležan za Aneks G tog sporazuma. Ne vidim što svi moraju dati izjave o svakom pitanju koja niti poznaju niti su nadležni za njih. Svako neka se drži svog posla i neće biti opterećenja odnosa, kako kažete.

Kakva će biti dalja očekivanja od MMF u kontekstu provođenja reformi i programa za BiH? Šta možete reći nakon niza razgovora u proteklom periodu?

Očekujemo za 15-ak dana da zasjeda Odbor MMF-a nakon drugog pregleda i da ćemo dobiti zeleno svjetlo za nastavak ovog proširenog programa koji je u toku. Očekivao sam da idemo brže s nekim reformama, ali u svakom slučaju, nije bilo neriješivih pitanja tokom razgovora s izaslanstvom MMF-a. Očekujem da se u bh. parlamentu usvoje izmjene i dopune Zakona o osiguranju depozita BiH jer je ovaj zakon bitan prvenstveno nama i našem bankarskom sektoru. Mislim da MMF ima razumijevanja za započete poslove i nadam se da ćemo ga imati i mi u BiH kako bi se ovaj aranžman nastavio.