BBC o 30. godišnjici genocida u Srebrenici: Najzloglasniji ratni zločin u Evropi od Drugog svjetskog rata

"Tišina je prekinuta gromoglasnim krikom. Grupa ljudi pretražuje tlo, kopajući po zemlji. Jedan od njih podiže sat koji su iskopali; drugi drži sandalu. Scena na pozornici Sarajevskog ratnog teatra neugodno je poznata publici na svjetskoj premijeri predstave Cvijeće Srebrenice. Predstava oslikava sumornu stvarnost ne samo događaja iz jula 1995. godine, nego i decenija nerazjašnjene tuge i podjela u Bosni i Hercegovini", piše BBC.

Navode da je genocid u Srebrenici "najzloglasniji ratni zločin počinjen u Evropi od Drugog svjetskog rata."

"Snage bosanskih Srba zauzele su Srebrenicu u istočnoj Bosni, gdje su se hiljade Bošnjaka, većinom muslimana, sklonile vjerujući da su pod zaštitom Ujedinjenih nacija. Umjesto toga, nizozemski vojnici su stajali po strani dok je general bosanskih Srba Ratko Mladić naređivao svojim trupama da žene i najmlađu djecu ukrcaju u autobuse za transport u većinski bošnjačka područja. Tokom narednih dana nadgledao je sistematsko ubijanje oko 8.000 ljudi – većinom, ali ne isključivo, muškaraca i dječaka. Mladićeve trupe zakopale su tijela u masovne grobnice. No kasnije, kako bi prikrili zločin, iskopali su ih pa ponovo zakopali na više lokacija", piše ovaj britanski medij.

Zbog toga, piše BBC, dijelovi tijela su razasuti po različitim grobnicama, izazivajući beskrajnu tugu porodicama žrtava. Mnogi još uvijek tragaju za posmrtnim ostacima svojih bližnjih, iako je DNK analiza pomogla hiljadama porodica da ukopaju članove svojih porodica na mezarju Potočari, koje se nalazi pored bivše baze UN-a.

Drugi su uspjeli identificirati posmrtne ostatke zahvaljujući komadima odjeće ili ličnim stvarima, što je prikazano u scenama predstave Cvijeće Srebrenice.

BBC kaže i da ova predstava također oslikava sve dublje podjele u savremenoj Bosni i Hercegovini. Dok publika u Sarajevu aplaudira izvođačima i ekipi, u Republici Srpskoj politički lideri i dalje poriču da se genocid dogodio u Srebrenici, uprkos presudi međunarodnog suda u Hagu kojom je Mladić osuđen za taj zločin, kao i ranijoj presudi političkom vođi bosanskih Srba, Radovanu Karadžiću.

"Mislila sam da ćemo se dozvati pameti kad prođe 30 godina", kaže Selma Alispahić, glavna glumica Sarajevskog ratnog teatra.

I sama je bila izbjeglica tokom rata u Bosni.

"Ljudi se umore dok stalno iznova dokazuju istinu koja je toliko puta već dokazana, čak i pred međunarodnim sudovima. Ta priča o mržnji i iskrivljavanju činjenica služi samo zločincima koji su profitirali tokom rata i koji danas žele sačuvati to bogatstvo", rekla je Alispahić.

Poricanje genocida nije jedini simptom dubokih podjela u zemlji, navodi BBC. Dejtonski mirovni sporazum okončao je rat, samo četiri mjeseca nakon masakra. Ali je i podijelio Bosnu i Hercegovinu na dvije entitetske jedinice, po etničkom principu. Većina Bošnjaka i Hrvata živi u Federaciji, dok većina Srba živi u RS-u.

"Posljednjih mjeseci predsjednik Republike Srpske koristi tu podjelu da bi stvarao nestabilnosti. Milorad Dodik progurao je zakone kojima RS istupa iz niza državnih institucija, uključujući pravosuđe. Time je ušao u sukob s najvišim međunarodnim autoritetom u zemlji, Visokim predstavnikom. Aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt poništio je te zakone. No Dodik je odbio priznati njegove odluke", piše BBC.

Ranije ove godine, sud ga je osudio na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Presuda je trenutno u žalbenom postupku, stoji u tekstu britanskog javnog servisa.

"Uslijedile su nove provokacije, uključujući donošenje zakona o osnivanju rezervnog sastava policije. Taj isti termin korišten je za zločinačke srpske milicije tokom rata u Bosni", piše u ovom tekstu.

BBC je kontaktirao i Schmidta, koji je za Dodikove poteze rekao da je "opasna igra sa sjećanjima ljudi koji su prošli rat u BiH."

"Vidim da neodgovorni dio političke klase time manipuliše. Potrebno je jasno prisustvo međunarodne zajednice i na vojnom nivou, da EUFOR dobije više odgovornosti u pukom prisustvu, kako bi ljudima ulili povjerenje da će biti podržani u miru", kaže Schmidt za BBC.

Navode i da u centru Sarajeva podsjetnici na godišnjicu masakra u Srebrenici teško se mogu ignorisati. Stotine ljudi stajale su pod kišobranima na pljusku kako bi odali počast konvoju koji nosi posmrtne ostatke sedam nedavno identifikovanih žrtava, koje će biti ukopane na mezarju Potočari tokom komemoracije. Ispred gradskih tržnih centara video ekrani podsjećaju prolaznike: "Srebrenicu treba pamtiti."

"Ljudi u Bosni i Hercegovini usmjereni su na izražavanje solidarnosti sa Srebrenicom. Uoči komemoracije, Memorijalni centar i mezarje u Potočarima već su bili ispunjeni onima koji su došli odati počast. Dočekani su aplauzima dolasci biciklista, trkača i motociklista iz cijele zemlje", piše BBC.

Britanski javni servis je kontaktirao i Mirelu Osmanović, koja radi u Memorijalnom centru. Ona za BBC kaže da je ova podrška od ključne važnosti za Bošnjake koji su se vratili da žive u područje gdje su im ubijeni članovi porodice.

"Intenzivna atmosfera koju proizvode lideri RS-a zaista nas uznemirava, čini da se osjećamo nezaštićeno, i zaista smo zabrinuti za svoju budućnost. Roditelji mi kažu da sve izgleda kao 1992. godine", kaže Osmanović za BBC.

Na kraju, BBC kaže da "za Milorada Dodika, manipulacija ciklusom napetosti samo je dio strategije da ostane na vlasti."

"Ali za ljude u Srebrenici, kontinuirane etno-političke igre samo dodatno otežavaju proces zacjeljenja rana", navodi britanski javni servis.