Više od 30 zemalja u Evropi će se fokusirati na promovisanje očuvanja i podizanja svijesti javnosti o ovoj izvanrednoj vrsti šišmiša u 2016. godini.
Distribucija noćnog šišmiša (Nyctalus noctula) pokriva velike dijelove Evrope. Dok se područja razmnožavanja ove vrste nalaze u sjeveroistočnim dijelovima, uglavnom hibernira u jugozapadnoj ili južnim dijelovima Evrope. Noćni šišmiš je tipična šumska vrsta, ali se javlja i u drugim staništima, pa čak i u gradovima, pod uslovom da ima dovoljno prisutnih starih stabala. Staništa su mu najčešće šupljine drveća, a na jugu Evrope, skrovište traži i u pećinama. U današnje vrijeme sve češće se može pronaći u šupljinama zgrada ili mostova u gradovima, saopćeno je iz Centra za krš i speleologiju Sarajevo.
Noćni šišmiš je moćan letač (leti brže od 50 km/sat) i lovi dosta visoko (do 1.000 metara) na otvorenom prostoru iznad šuma ili vodenih površina, gdje se uglavnom hrani većim insektima. U proljeće i jesen, može se primijetiti da lovi i tokom dana.
U Bosni i Hercegovini se zna za dvije velike kolonije, u mostu preko Neretve u Čapljini i u naselju Luke u Visokom.
"Partneri BatLife Evrope su izabrali noćnog šišmiša kao 'vrstu šišmiša 2016 godine', jer ova fascinantna vrsta migrira na velike udaljenosti. Kao takav, on je savršen primjer kako se mora gledati izvan granica i ostvariti međunarodna saradnja da bi se očuvale osjetljive vrste. To je upravo razlog zašto je mreža BatLife Evropa osnovana: pomoć svim vrstama šišmiša kroz saradnju i razmjenu iskustava svih uključenih nevladinih organizacija. Za ovu vrstu, također je važno pravilno upravljanje šumama, kao i ublažavanje efekata vjetroelektrana", kazao je predsjednik BatLife Evrope dr Jasja Deker.
Kao posljedica migracionih ponašanja, uobičajene mjere upravljanja i zaštite je teško utvrditi samo na osnovu definisanih subpopulacija. Migraciona priroda vrsta stoga zahtjeva pažljivo praćenje i razmjenu rezultata o rasprostranjenju vrste i prekogranični pristup u očuvanju. BatLife Evropa olakšava međunarodnu komunikaciju i razmjenu znanja, navode iz Centra za krš i speleologiju Sarajevo.
