Po njegovim riječima, težnja ka ravnopravnosti u jeziku pojavila se onog trenutka kada su organski idiomi počeli da prerastaju u standardne jezike i kada sve ono što je bilo u organskim idiomima nije moglo naći mjesta u standardnom jeziku.
"A težnja za ravnopravnosti jezika pojavila se, kada su stvorene zajednice u kojima nije bio niti jedan narod, niti jedan jezik. Ili su bile mononacionalne, ustvari sa više jezika, ili višenacionalne sa jednim jezikom. I u takvim jezicima i u takvim zajednicama pojavili su se slični problemi“, kazao je Baotić.
Govoreći o tome šta je problem kod nas, na prostoru BiH, posljednjih 20-tak godina, istaknuo je da je činjenica da smo mi u BiH dali prednost identifikacijskoj funkciji jezika nad komunikacijskom, "a to znači ustvari zarobili jezik u okvir nacionalnoga identiteta“.
"Ta činjenica dovela je do toga da su se po tom kriteriju nacionalnog identiteta podijelala djeca u obrazovnom sistemu, u školama. Po tom kriteriju podjeljeni su i profesori na profesore bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika. Niko od profesora zajedičnog jezika nije polagao dodatni ispit da bi bio profesor hrvatskog, bosanskog ili srpskog u Bosni i Hercegovini. Ne, jedini kriterij koji je bio da on bude profesor tog jezika u srednjim i osnovnim školama je bio nacionalni identitet“, kazao je Baotić.
Predsjednik Kruga 99 prof. dr. Sulejman Redžić je rekao da se u BiH oduvijek govorilo istim jezikom koji je star koliko i sama bosanska država.
Po njegovim riječima, bio je to izvorni bosanski jezik svih Bosanaca i Humljana.
"Slabljenjem bosanske državnosti slabio je i bosanski jezik i pod različitim, nama poznatim uticajima, uspjeli su ga raznim uredbama raslojiti na više jezika i na taj način dodatno udaljiti narode u BiH. Pri tome, bosanski jezik uništiti kao bilo kakvu zasebnost“, kazao je Redžić.
Dodao je da bosanski jezik u savremenim uvjetima nije jezik samo Bošnjaka "kako se to po svaku cijenu nastoji i administrativno urediti“.
"Bosanski jezik nije bošnjački jezik kako ga isti centri nazivaju. Bosanski jezik je jezik svih Bosanaca i Hercegovaca. To je dobro sredstvo u procesima reintegracije bh. društva, afirmacije bosanske kulture i njenog neupitnog postojanja“, kazao je Redžić.
Po njegovim riječima, jezik može biti izvanredan instrumentarij u postizanju ravnopravnosti i u leksičkom nomenklaturnom i jezičkom smislu, a isto tako i u kulturološkom, sve do postizanja društveno-političke i svake druge opstojnosti na ovim prostorima.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
