Banke trebaju sniziti kamate, a na obnovi od poplava trebaju raditi domaće firme
Agencije za bankarstvo FBiH i RS-a su donijele mjere, odnosno preporuku, da se napravi moratorij, reprogram i restruktuiranje kredita fizičkim i pravnim licima, pogođenim poplavama, a moratorij će trajati do 30. juna 2015.
"Prilikom ugovaranja moratorija i uvjeta reprograma restruktuiranja banaka, banka ne može naplaćivati naknade za izvršene usloge, niti ugovarati kamatnu stopu veću od definisane postojećim ugovorom. Datum na koji se obustavlja brojač dana kašnjenja i zadržava postojeća klasifikacija kredita je 15. maj 2014. godine, a kamata koja će se obračunavati u periodu moratorija, može biti maksimalno do iznosa prosječne ponderirane kamatne stope, izračunato po metodologiji Centralne banke", kazao je Kemal Kozarić, direktor Centralne banke BiH.
Banke pozvane da pojačaju kreditnu aktivnost
On je kazao da se ova odluka odnosi na sva fizička i pravna lica sa poplavljenih područja, a svi klijenti će morati dokumentovati svoje štete i dogovoriti se o modalitetu reprograma, odnosno moratorija. Mjera bi trebala stupiti na snagu krajem mjeseca. Također, banke su pozvane na pojačanu kreditnu aktivnost, s obzirom da imaju dvije milijarde KM likvidnih rezervi, te bi s toga u ovom momentu morale pokazati empatiju sa svojim klijentima, zaključio je Kozarić.
Ministar finasija i trezora BiH Nikola Špirić je kazao da, bez obzira što se možda neki neće složiti s njim, od simbioze, odnosno koordinacije aktivnosti na svim nivoima vlasti u BiH zavisi odgovor na prirodnu nesreću koja je zahvatila BiH.
"Ne može se insistirati samo na ličnoj solidarnosti unutar BiH, jer takvo što ne može odgovoriti izazovu. Pošo u BiH imamo banke koje imaju svoje 'banke majke' izvan BiH, one u ovom trenutku moraju pokazati solidarnost. Očekujemo i od banaka da se ponašaju u skladu sa izazovom koji stoji pred građanima i privrednim subjektima koji su pogođeni poplavama", kazao je Špirić.
Ministar je dodao kako je na današnjem sastanku snažno zastupao tezu da, ukoliko vlade na svim nivoima u BiH žele snažan odgovor na izazov i krizu nakon poplava, onda i one moraju razgovarati sa bankama i tražiti da kamate na kredite za obnovu stambenih jedinica moraju biti mnogo niže.
"Ne mogu banke pričati da pomažu, a da s druge strane imaju enormne zarade. Nije politika protiv banaka, oni trebaju ostvariti profit, ali on ni u kojem slučaju ne može biti isti kao da nije bilo ove nepogode. Vidjet ćemo kako će banke odgovoriti na ove naše preporuke", kazao je Špirić.
Finansijska i ekonomska stabilnost će zavisiti od toga na koji način ćemo se odnositi prema obnovi poplavom zahvaćenih područja. On je kazao da prioritet u gradnji u poplavljenim područjima treba dati domaćim firmama. Špirić je dodao da u BiH postoje firme koje znaju kako se pravi građevinski, materijal, namještaj i slično te da poslove treba dati njima.
Mijo Mišić, izvršni sekretar Udruženja banaka BiH, je nakon sastanka kazao da i banke u ovome imaju svoj interes.
Finasijski sektor bi trebao ostati u istom kapacitetu
"Džava se brani i kada je rat i kada je elementarna nepogoda, a kada je elementarna nepogoda brani se na način da se obnovom diže stopa rasta, uključujući domaće kapacitete da grade zemlju. To je naša preporuka vladama", dodao je Špirić.Guvernar Centralne banke BiH Kozarić je kazao da je projekcija za rast BDP-a u BiH bila dva posto za ovu godinu, a da prvi preliminarni pokazatelji s kojima je izašao MMF i od kojeg Centralna banka polazi, u usnovu je to da će BDP doživjeti svoju projekciju i da će biti oko 0,5 posto, ukoliko odgovor na krizu nakon poplava bude adekvatan u smislu obnove i zaštite radnih mjesta.
"S druge strane, već smo vidjeli da će kapitalizacija koja je bila za bankarski sektor, negdje na nivou 17 posto, će također u ekstremnom scenariju biti upitna za jedan broj banaka, negdje oko četiri banke bi mogle imati problem s kapitalom. To jasno govori da će morati i 'banke majke' voditi računa o svojim ispostavama u BiH i pomoći im da ostanu dobro kapitalizirani", kazao je Kozarić.
Loš scenarij bi mogao doći do izražaja i kada je u pitanju servisiranje obaveza privrednih subjekata, ali i građana.
"Loši krediti će rasti čak do nivoa od 20 posto, što jasno govori da će mnogi zbog ove prirodne nesreće doći u situaciju da ne mogu servisirati svoje obaveze, a neki su nažalost prekinuli svoj proizvodni proces i trebat će im vremena da se vrate u kapacitet. Danas smo donijeli i zaključak da, čim dobijemo podatke za prvih šest mjeseci od banaka, zajedno sa agencijama za bankarstvo ćemo uraditi nove testove na stres i vidjet ćemo potencijalni sistemski rizik. Međutim, mi ipak očekujemo da će finasijski sektor ostati u kapacitetu i da će biti u situaciji i da pomogne u ovoj situaciji koja je pogodila državu i njene građane", kazao je Kozarić.
Otvoren pogon jedne od najvećih fabrika u BiH, nalazi se u Laktašima i proizvodi autodijelove
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
