Odlukom je predviđena izgradnja nove toplane koja bi za proizvodnju toplotne energije koristila biomasu, odnosno drvnu sječku. Većinski vlasnik nove toplane, sa vlasničkim udjelom od 51 posto bio bi privatni investitor.
U gradskoj vlasti tvrde da se na ovaj način postiže dugoročno rješenje problema gradskog grijanja u Banjoj Luci. U opoziciji su skeptični.
"Već godinama se analizira drvo kao energent, pregovori koji su vođeni s EBRD-om, vođeni su prije svega o prelasku na drvo i postoje dvije studije, a 2015. je potpisan i sporazum s Centrom za klimatske promjene Ujedinjenih nacija. Napravljena je velika studija na preko 200 stranica sa kompletnom analizom stanja u Toplani, projekcijama, stanjem potencijalnih energenata i preporukom da se pređe na biomasu, odnosno na drvnu sječku", kaže Igor Radojičić, gradonačelnik Banja Luke u izjavi za Klix.ba.
Gradonačelnikovi argumenti, međutim, nisu bili dovoljni da opoziciju u Skupštini grada uvjere u opravdanost ovog projekta za koji tvrde da je čisti avanturizam i da će na kraju gubitnici biti sami građani.
"Vlast tvrdi da neće doći do poskupljenja grijanja narednih godina, ali nema garancije većini stanovništva koji se ne griju preko Toplane da neće doći do poskupljenja drva i ostalih energenata za individualno grijanje, što znači da će četiri petine stanovništva na svojim leđima nositi Toplanu čije usluge na koriste. Vlast vijek ima rješenje, ali preko leđa građana", tvrdi Aleksandar Petković, odbornik Srpske demokratske stranke SDS.
On, kako kaže, još nije vidio dokument o relevantnom istraživanju na osnovu kojeg bi se moglo tvrditi da će Toplana moći obezbjediti dovoljno drveta za grijanje, a da to ne znači još veću štetu za građana, pa i moguću ekološku katastrofu.
Nezavisni odbornik Zoran Talić, kaže da postoje i bolja rješenja za sistem gradskog grijanja od upotrebe drvne sječke kao goriva.
Tvrdi da bi bolje rješenje bilo izgradnja mini hidrocentrala na Vrbasu, zašto, kako kaže, postoje studije opravdanosti još iz vremena bivše Jugoslavije koje su predviđale izgradnju čak sedam takvih mini centrala.
"Na taj način bi mogli da proizvodimo struju koja bi šest mjeseci služila za proizvodnju toplotne energije, a ostatak godine bi se prodavala i tako bi se ostvarivao dodatni prihod. Dobra varijanta je i izgradnja spalionice smeća, poput one kakva postoji u centru Beča i služi za grijanje. Takve spalionice primjenjuju sve ekološke standarde i ne ugrožavaju okolinu, a mogli bi pronaći i strateškog partnera poput regionalne deponije smeća 'Depot', koja ima više nego dovoljno otpada koji bi mogli kvalitetno iskoristiti", kaže Talić.
On je rekao da neće podržati prijedlog izgradnje toplane na biomasu, ako vlast ne predoči pismenu garanciju da bi takav projekat bio dugoročno opravdano rješenje gradskog grijanja za najmanje 15 do 20 narednih godina.
Gradonačelnik Radojičić, tvrdi da postoje precizni podaci da bi se, kako kaže samo u zapadnom dijelu Republike Srpske, od strana Šuma RS dodatno, pored postojeće potrošnje, moglo obezbjediti od 100 do 150 hiljada kubnih metara drveta kao i oko 140 hiljada kubnih metara bi iz privatnih šuma.
"Ukupna procjena na ovom području zapadnom od Doboja do ovamo, može da ide čak i do 700 hiljada kubnih metara drveta kao raspoloživog resursa, a nama će na godišnjem nivou trebati 80 do100 hiljada metara kubnih drveta", kaže Radojičić
On je ustvrdio i da se prelasku gradskog sistema grijanja na biomasu protive samo naftni lobiji. Iz opozicije ovakve tvrdnje oštro odbacuju navodeći da su i oni protivnici dalje upotrebe mazuta.
Ukupni gubici Banjalučke Toplane do sada prelaze 85 miliona konvertibilnih maraka. Ni jedna komercijalna banka nedavno nije pristala da da garanciju Toplani za novo zaduženje.
