Banja Luka se guši u zagađenom zraku: Grad najavljuje kontrole, ali dugoročna rješenja još čekaju
Dok stručnjaci upozoravaju na povećane koncentracije PM2.5 i PM10 čestica, iz Gradske uprave najavljuju i provode određene aktivnosti, ali ostaje pitanje koliko one mogu utjecati na dugoročno poboljšanje kvaliteta zraka.
Među mjerama koje Grad navodi su kontrole spaljivanja otpada, nadzor nad gradilištima zbog emisije prašine, kontrola ložišta, kao i pranje ulica kako bi se smanjila količina prašine koja se podiže sa saobraćajnica.
Prema podacima koje je Grad objavio u septembru ove godine, u prethodnom periodu obavljeno je više od 50 kontrola paljenja otpada, kao i gotovo 100 kontrola emisija prašine sa gradilišta i prljanja saobraćajnih površina.
Najavljene su i pojačane kontrole tokom noćnih sati, kada građani često prijavljuju dim i neprijatne mirise iz individualnih ložišta.
Ipak, ove aktivnosti uglavnom predstavljaju nadzor i reagovanje na postojeće probleme, dok su dugoročna rješenja znatno složenija i zahtijevaju ozbiljnija ulaganja.
Govorilo se i o ograničavanju upotrebe energenata koji proizvode velike količine štetnih čestica, proširenju sistema daljinskog grijanja, razvoju javnog prijevoza i većem broju električnih autobusa.
Međutim, dio ovih prijedloga nije dobio potrebnu podršku odbornika na vanrednoj sjednici Skupštine grada, na kojoj su razmatrani kratkoročni plan i rezolucija za poboljšanje kvaliteta zraka.
Posebno je važno pitanje individualnih ložišta, s obzirom na to da veliki broj domaćinstava tokom zime koristi drva, ugalj i druge energente koji mogu značajno doprinijeti zagađenju. Bez sistemskog rješavanja načina grijanja, teško je očekivati značajnije i trajno poboljšanje.
Na problem su ranije upozoravali i predstavnici ekoloških organizacija, ističući da se godinama govori o analizama, kontrolama i filterima, ali da građani ne vide dovoljno konkretnih rezultata.
Iz Centra za životnu sredinu ukazivali su na potrebu ozbiljnijeg pristupa, dok su stručnjaci upozoravali da inspekcijski nadzor nije dovoljan bez sistemskih mjera koje će obuhvatiti glavne izvore zagađenja.
Osim individualnih ložišta, na kvalitet zraka utječu i saobraćaj, industrijska postrojenja, urbanizacija, ali i vremenske prilike. Tokom temperaturne inverzije i dana bez vjetra štetne čestice se zadržavaju pri tlu, zbog čega se situacija dodatno pogoršava.
Građani koji svakodnevno udišu zagađen zrak imaju pravo da znaju koliko je novca izdvojeno za njegovo smanjenje, koliko je domaćinstava obuhvaćeno planiranim mjerama, da li će biti subvencija za ekološki prihvatljivije načine grijanja i kada bi najavljeni filteri mogli postati stvarnost.
Dok se čekaju konkretniji odgovori i dugoročna rješenja, upozorenja o nezdravom zraku ponovo podsjećaju da zagađenje nije samo sezonski problem, već pitanje javnog zdravlja koje zahtijeva kontinuirano i ozbiljno djelovanje nadležnih institucija.
Šta su pokazala mjerenja u posljednjih mjesec dana?
Podaci mjernih stanica u Banjoj Luci pokazuju da se kvalitet zraka tokom oktobra i novembra značajno mijenjao, a posebno pogoršao početkom novembra, kada je intenzivirana sezona grijanja.
Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, na mjernoj stanici u Lazarevu 31. oktobra prosječna dnevna koncentracija PM10 čestica iznosila je 41 mikrogram po kubnom metru, dok je PM2.5 dostigao 34 mikrograma. Dnevna granična vrijednost za PM10 iznosi 50 mikrograma, dok je za PM2.5 propisana godišnja granična vrijednost od 25 mikrograma.
Već 23. oktobra indeks kvaliteta zraka u Banjoj Luci dostigao je 167, dok je 26. oktobra zabilježen indeks 131.
Posebno pogoršanje zabilježeno je početkom novembra. Republički hidrometeorološki zavod potvrdio je da su 6., 7. i 8. novembra u Banjoj Luci prekoračene dnevne granične vrijednosti PM10 čestica.
Prema mjerenjima objavljenim 10. novembra, u Lazarevu je u jutarnjim satima koncentracija PM2.5 iznosila 77, a PM10 85 mikrograma po kubnom metru. Prethodne večeri, otprilike u 20:00 sati, PM2.5 dostigao je 173, a PM10 čak 196 mikrograma.
Situacija je bila još nepovoljnija 12. novembra. Prema podacima Eko akcije, indeks kvaliteta zraka u Banjoj Luci u 19:00 sati iznosio je 229, što spada u kategoriju veoma nezdravog zraka. Istovremeno je izmjereno 177 mikrograma PM2.5 i 190 mikrograma PM10 čestica po kubnom metru, na mjernoj stanici u Lazarevu.
Stručnjaci upozoravaju da dugotrajno izlaganje zagađenom zraku, posebno sitnim PM2.5 česticama, može imati ozbiljne posljedice po zdravlje. Zbog njihove male veličine, ove čestice prodiru duboko u pluća, a dio njih može dospjeti i u krvotok.
Ljekari upozoravaju da povećavaju rizik od respiratornih i kardiovaskularnih oboljenja, pogoršavaju astmu i hronične plućne bolesti, a dugoročno povećavaju i rizik od raka pluća.
Zagađenost zraka u Banjoj Luci i drugim gradovima u BiH može se pratiti i na stranici Kvalitet zraka na Klix.ba.