Vijence na spomenik palim Krajišnicima položili su delegacije Grada Banja Luka i Vlade RS, zatim delegacija banjalučkog SUNBOR-a, te predstavnici brojnih udruženja i organizacija.
Predsjednik banjalučkog SUBNOR-a Rade Džajić, prisjetio se slavnog vremena, rekavši da je polovinom jula 1941. godine, donesena odluka da se narod pripremi za oružani ustanak protiv fašističkog okupatora.
U antifašističkoj borbi učestvovalo je, kako je rečeno, oko 3.000 Banjalučana, a njih 1.000 položilo je svoje živote za slobodu, a 21 je proglašen narodnim herojem.
O antifašističkoj borbi je govorio i ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Stanislav Čađo, koji je rekao da je ponosan zbog toga što je dio društva koje njeguje antifašističku tradiciju iz Drugog svjetskog rata.
- Stalno moramo ponavljati poznate istorijske činjenice, kako ih neki drugi ne bi izvrtali i zloupotrebljavali, kako kada je u pitanju Drugi svjetski rat, tako i događaji iz naše bliske prošlosti, naveo je Čađo.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS-a Petar Đokić i ovom prilikom je kazao da je nosilac ustanka bio srpski narod, te da su prvu oružanu akciju izveli Srbi kod Drvara.
