{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Banja Luka: Predstavljeni prijedlozi ustavnih promjena

F
20.9.2012. u 15:43
0
0
Banja Luka: Predstavljeni prijedlozi ustavnih promjena
0
Banja Luka: Predstavljeni prijedlozi ustavnih promjena
Banja Luka
Forum građana Tuzla prezentirao je danas u Banjoj Luci prijedlog amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine, koji je uradila ekspertna grupa ovog foruma u okviru projekta "Ustavne promjene u BiH".
Rasprava o ustavnim promjenama u Bosni i Hercegovini lišena je, kaže predsjednik Foruma Vehid Šehić, želje da se bilo kome nameću rješenja, jer nametanje u našoj zemlji uvijek proizvodi političku krizu.

"Na takav način nikada nismo u pravni život uveli ono što piše na papiru", obrazložio je Šehić ističući da je namjera ponuđenih prijedloga da, u prvom redu, iz Ustava BiH uklone odredbe koje su diskriminirajuće.

Prijedlozi uvažavaju i političku realnost, ali i potrebu za implementacijom dviju sudskih odluka – jednu Ustavnog suda BiH o ravnopravnosti sva tri naroda na čitavoj teritorijiu i odluku Suda u Strazburu te Protokol broj 12 Evropske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama koja zabranjuje sve vidove diskriminacije.

"Nastojali smo napraviti balans između individualnog i kolektivnog, između građanskog i nacionalnog. Naše polazište je bilo ono što je obaveza ove države tako da smo ponudili određena rješenja, pokušavajući isključiti pojam koji se često zloupotrebljava, a to je pojam ostalih. Imali smo u vidu i činjenicu da je BiH sekularna država iako se često ne zna ko vodi ovu zemlju, da li političari ili vjerski lideri", kazao je Šehić.

Kad je u pitanju definiranje Bosne i Hercegovine, osim demokratska, kako to stoji u sadašnjem Ustavu, predloženim amandmanima definirana je kao pravna, socijalna i sekularna država koja svoje postojanje i uređenje zasniva na univerzalnim vrijednostima, a posebno na vrijednostima antifašizma.

Predvidjeli su da bude jedan predsjednik i tri potpredsjednika države koji bi se rotirali svakih 12 mjeseci s posebnim nadležnostima predsjednika koji može predstavljati ovu državu u inozemstvu ili u nekim međunarodnim organizacijama.

Dio sadašnjih nadležnosti Predsjedništva, predloženim amandmanima, prenesen je na parlament BiH koji bi se zvao Skupština BiH, kao i na Vijeće ministara, koje ima predsjednika i ministre.

Predloženim amandmanima, Skupština BiH bi se sastojala od dva doma. Predstavnički dom bi imao 81 poslanika - 50 iz Federacije BiH, a 31 iz RS-a.

"Nismo predvidjeli entitetsko glasanje. Entitetsko glasanje u jednom segmentu smo prebacili u Dom naroda koji bi trebao da broji 31 delegata", kazao je Šehić.

Predloženo je da se Dom naroda sastoji od 31 delegata, od kojih 17 iz FBiH i to šest Bošnjaka, šest Hrvata i tri Srbina i dva iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih te 14 iz RS-a i to šest Srba, tri Bošnjaka, tri Hrvata i dva iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih.

"Željeli smo da u Domu naroda ukinemo diskriminaciju među konstitutivnim narodima jer smo smatrali da bi Srbi iz Federacije također trebali da imaju mogućnost da budu delegati, također i Bošnjaci i Hrvati iz RS-a", kazao je Šehić.

Posebnu pažnju su obratili Ustavnom sudu BiH nastojeći da ta pravna institucija ne bude produžena ruka političkih partija, već nesporni autoritet.

"Ove naše zaključke i prijedloge uputili smo prvo na političke adrese gdje je dočekan s različite načine jer su u pitanju parcijalni interesi", dodao je Šehić.

Profesor Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci Miodrag Živanović kaže da su u prijedlozima ugradili i stavove da BiH bude država socijalne pravde i da bi teritorija trebala da bude jedinstven ekonomski prostor s približno sličnom razvijenošću.

"Nismo ulazili u političko i teritorijalno ustrojstvo BiH, ali smo se usredotočili na eliminisanje diskriminacije", kazao je on.

Živanović je mišljenja i da bi sva krivična djela učinjena u privatizaciji morala biti tretirana kao djela koja ne zastarijevaju.

Na današnji okrugli sto o temi ustavnih promjena u Banjoj Luci nije se odazvao veći broj zainteresiranih ni predstavnika političkih stranaka, ni nevladinih organizacija, niti ljudi iz pravne ili druge struke.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Strahujete li od terorističkih napada u Evropi?
Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: