Upozorenje vlastima
0

Bajramović: Na proljeće slijedi grčki scenario

SRNA
Ismet Bajramović (Foto: Radio Slobodna Evropa)
Ismet Bajramović (Foto: Radio Slobodna Evropa)
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Ismet Bajramović upozorava da Federaciju BiH, ukoliko vlasti ne počnu ispunjavati dogovor, na proljeće očekuje grčki scenario.

On je za Srnu najavio da će, ukoliko vlasti Federacije BiH ne ispune bar polovinu od 40 zahtjeva iz sporazuma koji je prije više od godinu dana potpisao sa predsjednicima četiri političke partije iz koalicije "Platforme", na proljeće izbiti veliki radnički protesti.

Barjamović naglašava da se u Grčkoj dogodila eksplozija nezadovoljstva radnika javnih službi koje su najjače kada je riječ o zaštiti prava radnika, te da trenutno obustavljeni štrajk državnih službenika u Federaciji BiH pokazuje da i BiH ide sličnim putem. 

On navodi da do danas u radničkim protestima, koje je vodio Savez samostalnih sindikata BiH, nije bilo nikakvih incidenata niti je načinjena materijalna šteta, za razliku od demonstracija koje su vodili predstavnici boračke populacije pred zgradom Vlade Federacije BiH kada je načinjena šteta od 700.000 KM, koju su platili poreski obveznici.

"Ako se pred zgradom Vlade Federacije pojavi 5.000 ili 10.000 ljudi - to znači da ta vlast nešto nije dobro uradila i sigurno je da će se na taj način stvari pokrenuti sa mrtve tačke. Povezivanje staža jedna od prvih zahtjeva koji tražimo", upozorava Bajramović. 

Ilustrujući trenutni položaj radnika u Federaciji BiH, Bajramović je rekao da su tokom 2011. godine svaki treći dan bili protesti na ulicama da bi se skrenula pažnja na izuzetno tešku ekonomsku situaciju.

 "Kakav uopšte može biti položaj radnika kada u Federaciji BiH imamo industriju koja je pokrenuta sa svega 15 posto kapaciteta? Radnički položaj je težak i složen, jer je društvo podložno konfliktima i napetostima. Postoji i problem radnika u privatnim firmama, čiji se vlasnici provode po različitim svjetskim destinacijama, uživajući u skijanju, dok radnici traže prava na ulici", upozorava Bajramović. 
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Federacije smatra da štrajk, kao vid borbe radnika za svoja prava, još nije devalviran, ali da postoji opasnost da se to dogodi, te da solidarnost koja je krasila sindikalne organizacije polako nestaje zbog nejedinstva i ličnih interesa.

Predsjednik Asocijacije poslodavaca BiH Remzo Bakšić saglasan je da će doći do radničkih nemira u slučaju da vlasti ne učine ništa na stvaranju ambijenta u kojem će se investirati, otvoriti nova radna mjesta i povećati konkurentnost kompanija na međunarodnom tržištu. 

"Ako je nepovoljan ambijent za poslodavce - to će se reflektovati i na radnike. Ukoliko su previsoka opterećenja i ako je preskupa administracija, u situaciji kada najveći dio bruto domaćeg proizvoda GDP-a ide za socijalne potrebe, a ne postoje fondovi za razvoj, onda je normalno da su i poslodavci u teškoj situaciji i da ne mogu ispuniti ono što radnici od njih objektivno očekuju", rekao je Bakšić Srni. 

Ekonomski ekspert Vanjskotrgovinske komore BiH Dujko Hasić smatra da vlast treba hitno da djeluje i spriječi socijalne nemire, nastale zbog trenutne situacije, u kojoj se BiH nalazi u vrijeme problema u okviru evrozone. 

"Neophodno je hitno otkloniti barijere, jer je poslovni ambijent očigledno loš, sa aspekta sive ekonomije, korupcije i lošeg poslovnog ambijenta. Vlada Federacije BiH najavljuje velike radove u aprilu i to treba shvatiti ozbiljno, jer ima već odobrenih milijardu i 955 miliona eura koje je dala međunarodna zajednica za Koridor VC", rekao je Hasić.

On smatra da je sada ključni trenutak za rješavanje ovog pitanja, budući da u BiH ima 536.000 nezaposlenih koji su veliki balast za državu, a životni standard je takav da je stanje alarmantno. 
Savez samostalnih sindikata BiH nema statističkih podataka o broju štrajkova na teritoriji Federacije BiH za 2011. godinu, jer granski sindikati nisu prosljeđivali te podatke. Međutim, postoji podatak da je u periodu od četiri godine, između dva kongresa Saveza samostalnih sindikata, odnosno između 2006. i 2010. godine, bilo više od 2.000 štrakova, što znači da ih je na godišnjem nivou bilo oko 500.