Delić se tereti, na temelju komandne odgovornosti, za ubistvo, okrutno postupanje i silovanje zarobljenih hrvatskih i srpskih vojnika i civila koje su počinili pripadnici jedinice "El-Mudžahidin" i drugi pripadnici ARBiH u općinama Travnik i Zavidovići u centralnoj Bosni 1993. i 1995. godine.
Awad, koji od petka svjedoči u ovom predmetu, kazao je Delićevoj odbrani da odred “El-mudžahidin apsolutno ne bi prihvatio odluku kojom bi tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović ili Generalštab ARBiH naredili smjenu kompletnog rukovodstva tog odreda”.
“Apsolutno ne bismo prihvatili tu odluku, nego odluku koju bi donijela šura”, odgovorio je ovaj bivši pripadnik odreda El-mudžahidin.
Odred “El-mudžahidin” formiran je na zahtjev Arapa mudžahidina 13. augusta 1993. i tada je postao sastavnim dijelom ARBiH. Njegovo formiranje, kazao je Awad, značilo je legalizaciju borbene jedinice koja je željela imati svoj naziv radi ograđivanja od djela nelegalnih mudžahidina u Bosni, “slobodnih strijelaca”. Ipak, potvrdio je, legalizacijom Odred nije odlučio i prihvatiti sve zakone države na čijoj teritoriji boravi.
“Mi nismo smatrali obaveznim primjenjivati zakone BiH koji se kose s našim ubjeđenjima”, kazao je ovaj svjedok u odgovoru Delićevoj braniteljici Vasviji Vidović.
Aiman Awad je naglasio da Odred nije imao povjerenja prema komandantima Armije RBiH. Iznimka je komandant 3. korpusa, general Sakib Mahmuljin, “koji je Musliman i došao od predsjednika Alije Izetbegovića”. Ipak, naglasio je Awad, da je šura odlučila da odred “El-mudžahidin” nastavi ratovati, pripadnici Odreda bi to učinili bez obzira na to što im je 10. decembra 1995. u Domu penzionera u Zenici Alija Izetbegović saopćio da će Dejtonski sporazum biti potpisan i da svi stranci, i iz tog odreda, moraju napustiti BiH.
“U Odredu je, na kraju bilo više od 1.500 boraca. Imali smo naoružanje i mogli smo se tri mjeseca bez prestanka boriti, ali je šura, zbog bošnjačkog naroda i onoga što su mudžahidini postigli u BiH, a i da se ne bi ulazilo u sukob, odlučila da se Odred rasformira i napusti BiH. Da takva odluka nije donesena, odred ‘El-mudžahidin’ se ne bi rasformirao, pa neka je i Dejtonski sporazum potpisan i Izetbegović na tome insistirao”, kazao je svjedok.
Awad je potvrdio danas da je Komanda 3. korpusa ARBiH ta koja je donosila naređenja, ali da Odred nije prihvatao naredbe, nego samostalno donosio odluke o borbenim akcijama i načinima njihovog izvršenja. Odred je imao svoja pravila, svoga “emira”, bez čije dozvole se ništa nije smjelo učiniti. Ispričao je da je Ebu-Haris bio prvi “emir” u Odredu, zatim šejh Enver Ša’ban, “čovjek koji bolje poznaje šerijat”, ali ga nisu prihvatili ljudi iz Saudijske Arabije, pa je na njegovo mjesto došao Ebu-Mali.
“Ebu-Mali je bio ‘emir’ na papiru, a ustvari je pravi ‘emir’ bio šejh Enver Ša’ban”, kazao je Awad, dodajući da Ebu-Mali ništa nije radio bez konsultacija sa Šejhom.
Aiman Awad je naglasio da general Rasim Delić nije prisustvovao nakon 25. jula 1995. sastanku u zgradi Komande 35. divizije ARBiH u Zavidovićima gdje su Alija Izetbegović i šejh Enver Ša’ban razgovarali o problemima koji se tiču vojnika Bosanaca koji su iz drugih jedinica prešli i željeli preći u odred “El-mudžahidin”. Takve vojnike ARBiH je smatrala dezerterima i hapsila. Kazao je da komanda 3. korpusa nije željela odobriti te prelaske u Odred, pa je Odred zatražio sastanak s Izetbegovićem, “jer njemu vjeruje”, kao i sa generalom Sakibom Mahmuljinom, “ali on nije udovoljio tom zahtjevu”.
Svjedok je porekao da je šejh Enver Ša’ban ikada kontaktirao generala Delića ili Vrhovni štab ARBiH “po pitanju rješenja tog ili bilo kojeg problema koji se tiče Odreda”.
Kazao je i to da odred “El-mudžahidin” nikada nije prihvatio komandu 306. brigade ARBiH, kojoj nikada faktički nije bio pretpočinjen iako je na to bio obavezan naredbom 3. korpusa ARBiH od 28. augusta 1993. godine.
Awad je na predočenom “Zapisniku 3. korpusa ARBiH” od 7. maja 1995. godine, upućenom Odjeljenju službe vojne bezbjednosti, prepoznao svoje ime, ali je negirao da je 10. septembra 1992. početak njegove pripadnosti Armiji RBiH.
“Taj datum nije tačan. Zbog toga mi je i oduzeto državljanstvo BiH, navodno što sam komisiji dostavio lažni datum”, kazao je Awad, naglašavajući ponovno da je on pripadnik te armije od 13. augusta 1993., kada je odred “El-mudžahidin” formiran.
“Oni koji su bili u Odredu državljanstvo su dobili regularno. Bilo je studenata i ljudi koji su živjeli ovdje, nisu bili pripadnici Odreda i, kako je ova država nakaradna, oni su državljanstvo dobili ‘na lijepe oči’, a nama što smo ga dobili oduzima se”, naglasio je.
Ovaj svjedok je kazao da je pravilo Odreda bilo da se prema zarobljenicima postupa ljudski, jer postoje vjerska načela. Nije isključio mogućnost da je komanda 3. korpusa proslijedila Odredu pravila Ženevske konvencije o postupanju prema ratnim zarobljenicima, ali je, upitan da li je čuo da je 61 zarobljeni Srbin odveden na 13. kilometer u kamp Kamenica, odgovorio negativno. Ponovio je da je nakon operacije “El-kerama” razmijenjeno deset do 11 Srba, ratnih zarobljenika, ali se ne sjeća da li je Ebu-Mali komandantu 35. divizije 3. korpusa ARBiH generalu Fadilu Hasanagiću spominjao bilo kakve ratne zarobljenike, niti je on “vidio ili čuo da je neki od tih zarobljenika maltretiran od pripadnika Odreda”. Kazao je da podatak o zarobljenom 61 vojniku nikada niko nije spomenuo ni na sastanku održanom 10. ili 11. septembra 1995., nakon operacije “Farz”, na kome su bili general Sakib Mahmuljin i komandant 328. brigade.
Aiman Awad je kazao da je nakon operacije “El-kerama” čuo da je zarobljeno 11 ljudi, ali da on nije vidio više od dvojice zarobljenih, te da je kasnije čuo da je svih 11 predato vojnoj policiji 3. korpusa ARBiH radi razmjene.
“Ako sam saznao da je 11 ljudi zarobljeno, kako ne bih saznao za toliki broj ljudi”, odgovorio je.
Trodnevni pretres u predmetu protiv Rasima Delića, bivšeg komandanata Glavnog štaba Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH), održan je privremeno na Sudu u Sarajevu, na zahtjev optužbe zbog specifičnih okolnosti u vezi sa svjedokom optužbe, Aimanom Awadom (1964.), Sirijecem koji je od 13. augusta 1993. do decembra 1995. bio pripadnik odreda “El-mudžahidin” i kome je prije šest mjeseci oduzeto državljanstvo BiH.
Ovo je drugi pretres s izvođenjem dokaza koji je ICTY održao izvan svojih sudnica u Haagu. Prvi takav pretres održalo je isto Pretresno vijeće, također u Sarajevu, u septembru prošle godine.
Suđenje Rasimu Deliću počelo je 9. jula 2007., a nakon ovog suđenja u Sarajevu, nastavit će se 14. februara u Den Haagu.
