“Zamolio bih, ako postoji mogućnost, da ne odgovaram. To što se dešavalo u Bosanskoj Otoci bilo je u vrijeme burne situacije. Tada sam doživio nešto što ne bih nikome poželio, tako da sam htio da se distanciram od svega. Ne bih želio nikome da napakostim i improviziram, jer se ne sjećam”, rekao je Hebib.
Odbrana Gojka Kličkovića, prvooptuženog za zločine u Bosanskoj Krupi, udovoljila je molbi svjedoka Hebiba i odustala od njegovog saslušanja.
“Ne bih insistirao na saslušanju jer on vjerovatno najbolje zna kako to doživljava i preživljava. Nakon tog događaja u Bosanskoj Otoci značajno su se promijenili odnosi na tom području”, rekao je Kličković.
Tužilaštvo BiH tereti Gojka Kličkovića, Mladena Drljaču i Jovana Ostojića za zločine protiv čovječnosti počinjene na području Bosanske Krupe od aprila do 31. decembra 1992. godine.
Odbrana prvooptuženog je istakla da su mnogi događaji i incidenti tokom 1991. i u prvoj polovini 1992. godine uticali na pogoršanje situacije u Bosanskoj Krupi, te uzrokovali izbijanje sukoba na tom području.
Hapšenje Milana Martića, bivšeg predsjednika Republike Srpske Krajine (RSK) i ministra unutrašnjih poslova u takozvanoj Srpskoj autonomnoj oblasti (SAO) Krajina, u Bosanskoj Otoci u septembru 1991. godine jeste jedan od, kako je Odbrana istakla, takvih događaja.
Martić je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) u oktobru 2008. pravomoćno osuđen na 35 godina zatvora. Nalazi se na izdržavanju zatvorske kazne u Estoniji.
O Martićevom hapšenju govorio je Radomir Njeguš, drugi svjedok Odbrane Kličkovića i bivši načelnik Odjeljenja uniformisane policije u Sarajevu, koji je istakao da je, zajedno s grupom od 30 policajaca, učestvovao u “akciji njegovog oslobađanja”.
“Mi smo prvo upućeni na to područje radi obavljanja redovnih poslova, u što nisam vjerovao, i tada sam se sukobio s Hebibom. Kad je uhapšen Martić, mi smo dobili zadatak da ga oslobodimo iz Otoke. (...) U trenutku kad je došlo 500 ili 600 ‘naelektrisanih’ ljudi pred objekat u kojem je bio Martić, sproveli smo akciju i uspjeli smo ga tada izvući te odvesti u pravcu Novog Grada, gdje je pušten”, objasnio je Njeguš.
Ovaj svjedok je kazao da je tada njegova jedinica djelovala “bez ičije pomoći“, te da bi rat u BiH počeo znatno ranije da Martić nije oslobođen.
“Do tog zaključka sam došao zbog situacija koje su tada vladale. (...) Tada je i u Krupi situacija bila mučna i teška, o čemu sam obavještavao Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) BiH, ali nisam nikad dobio povratnu informaciju. To nepovjerenje među narodima, netrpeljivost i nemogućnost rada, uzrokovalo je takvo stanje”, rekao je Njeguš.
Nastavak suđenja zakazan je za srijedu, 30. septembar 2009. godine.
