"Ona je bila i sve do našeg vremena ostala sigurno utočište u kriznim vremenima, biološki filter, nepresušni izvor saznanja i nezamjenjivi obnovljivi resurs", kazao je Avdibegović.
Naglasio je da su šume Bosne i Hercegovine svojom ljepotom oduvijek impresionirale, kako obične ljude i zaljubljenike u prirodu, tako i šumarske stručnjake, bez obzira na to odakle su dolazili i s kojom namjerom su boravili u njima.
"Struktura i dinamika šume, usklađenost odnosa između biljnih i životinjskih vrsta u okviru složenih šumskih ekosistema i tajanstvenost životnih manifestacija i procesa u njoj, čine šumu prirodnim fenomenom veoma prikladnim za uspostavljanje analogije s individualnim i kolektivnim životom čovjeka", ističe prof. Avdibegović.
Odgovarajući na pitanje zaštite monumentalne i fascinirajuće raznolikosti šuma Bosne i Hercegovine Avdibegović je kazao da bh. šume treba zaštititi koordiniranim aktivnostima svih aktera šumarske politike, a prije svega donošenjem odgovarajućih zakonskih rješenja koja bi regulirala sektor šumarstva.