Autocesta kod Mostara između politike i struke: Zašto preko plodnih polja i rijeka, a ne preko brda
"Izvršen je terenski obilazak svih parcela na dionici o čemu je Služba za nekretnine Grada Mostara sačinila zapisnike o uviđaju na terenu u cca 200 predmeta. Više od 90% vlasnika i njihovih punomoćnika na terenu se na zapisnik izjasnilo da se ne protivi postupku eksproprijacije. Do sada je doneseno ukupno 50 rješenja o eksproprijaciji i ni na jedno od njih nije uložena žalba iako se ista odnose na parcele u privatnom vlasništvu. Većina preostalih rješenja je u proceduri i očekuje se njihovo brzo donošenje. Nakon njihove pravomoćnosti i dostave nalaza imenovanih stalnih sudskih vještaka s procjenama zakazane su ukupno 33 rasprave za sporazumno određivanje naknade za eksproprisane nekretnine i zaključeno je ukupno 33 sporazuma o naknadi, te je za većinu njih već isplaćen novac", navodi se iz ove javne kompanije
Dodaju kako niti jedan predmet za sada nije proslijeđen na sudski izvanparnični postupak sporazumnog određivanja naknade zbog nezadovoljstva visinom.
"Što se tiče preostalih 17 predmeta u kojima su donesena rješenja, iščekuju se termini rasprava o sporazumnom određivanju cijena koje određuje Grad Mostar, kao voditelj postupka. Do sada je JP Autoceste FBiH po osnovu izuzimanja zemljišta za potrebe izgradnje autoceste Mostar jug – Kvanj isplatilo preko 1,4 miliona KM na osnovu rješenja koji su donijele općinske komisije zadužene za provedbu postupka eksproprijacije i na osnovu nalaza stalnih sudskih vještaka koji su imenovani od strane Grada Mostara. Zasad je ukupno otkupljeno 28.309 kvadratnih metara zemljišta u privatnom vlasništvu", navodi se u saopćenju.
Iako se u zraku osjeti politički sukob vlasti i opozicije i oko ove teme, organizatori protestnog okupljanja u Kosoru 23. augusta problem trase vidjeli su kao stručno, a ne kao političko pitanje.
Zastupnik u Federalnom parlamentu Demokratske fronte Ahmed Džubur tom prilikom je kazao da su ovoj trasi protive građani iz svih političkih stranaka.
"Svi dajemo glas protiv flagrantnih kršenja zakonskih normi i aktivnosti koje treba da rezultiraju egzodusom domicilnog stanovništva, ali i ljudi koji decenijama ovdje stvaraju kuće i vikendice. Odlukom iz kafane, bez javne rasprave, želi se trasa autoputa na području koje za to nema nikakve predispozicije", kazao je Džubur.
Svi oni koji se protive prolasku autoceste preko plodnih polja i rijeka zazivaju ranije rješenje da trasa ide preko Podveležja.
"Trasa Podveležjem razvila bi nerazvijene dijelove zemlje i značila bi dvostruku održivost. Održivost i ovog dijela koji se etablirao kao jedan agro-kulturni raj, a u isto vrijeme bi istočna Hercegovina dobila puno bolju povezanost i prosperitet", mišljenje je arhitektice Maje Popovac, profesorice s Građevinskog fakulteta Univerziteta "Džemal Bijedić".
Aktivisti često ističu kako autocesta kroz polodnu dolinu ne bi samo ugrozila životnu sredinu i živote ljudi koji se bave poljoprivredom, nego bi na novi progon natjerala srpsku povratničku populaciju, posebno u naselju Ortiješ.
