Konferencija vjeroučitelja
328

"Ateizam se širi, kultura religije ne može zamijeniti vjeronauku u školi"

FENA
Poruka ove konferencije treba da bude - u svojoj različitosti tražimo puteve saradnje i pomoći jedni drugima, i tako gradimo suživot, istaknuo je danas u Sarajevu uime Međureligijskog vijeća (MRV) u BiH nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, otvarajući konferenciju vjeroučitelja u BiH.

On je u uvodnom obraćanju na ovom skupu, koji je organizirao MRV u BiH, naglasio da poslanje vjeroučitelja treba biti bazirano na istinskoj izgradnji morala i vjere, jer takvo učenje treba ozdravljati bh. društvo koje je ocijenio itekako urušenim.

Pri tome, dodao je Puljić, treba ima respekt i uvažavanje drugog i drugačijeg. Također je, komentirajući opciju drugog predmeta - kulture religija, naglasio da takav predmet može postojati u školama, ali da on ne može biti zamjena za vjeronauku.

Pročelnik Katehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupije mons. Petar Jukić u izlaganju je dao pregled institucionalne strukture nadležne za obrazovanje unutar Crkve. Smatra da je načelno status vjeroučitelja izjednačen s drugim prosvjetnim radnicima u BiH, što je dobro, te ocijenio da status vjeronauke nije zadovoljovajući u Kantonu Sarajevo, Tuzlanskom kantonu, Brčko Distriktu i RS-u, zbog samovolje u organizaciji vjeronauke u školama.

Ustvrdio je i da vjeroučitelji u svom radu imaju brojne probleme, kao što su nedostatak kabineta za nastavu iz vjeronauke, te rad jednog vjeroučitelja u više škola. Ipak, naglašava da takve probleme imaju i drugi prosvjetni radnici.

Jukić navodi podatak da je u BiH 150.000 osnovnih škola s 50.000 učenika, dok nastavu u 60 srednjih škola pohađa 20.400 učenika. Na sve to je 400 vjeroučitelja.

Upozorio je i na širenje novog ateizma, zvanog kao novi svjetski poredak, koji u zadnja tri desetljeća prošlog stoljeća ima za cilj provođenje duhovnosti uz odbacivanje vjerskih postulata.

Stručni savjetnik za nauku pri Vjersko-prosvjetnoj službi Rijaseta IZ-a u BiH Nezir Halilović podvlači da je termin uvođenje vjeronauke u škole u potpunosti pogrešan, jer je riječ o vraćanju tog predmeta u škole. Naglašava da se pitanje vjeronauke iz islama veže za otvaranje prvih džamija u BiH, odnosno od 1448. godine kada je osnovana Emin-begova džamija u Ustikolini, dok je prvi mekteb u Sarajevu osnovan 1452. godine.

Podvukao je da predavanje vjeronauke u školama potječe još iz osmanske vladavine u BiH te da je nastavljeno u svim drugim historijskim periodima, osim u vrijeme bivše Jugoslavije kada je vjeronauka u školama i vjerskim institucijama zabranjena.

Igor Kožemjakin iz Jevrejske opštine Sarajevo ističe da je Jevrejska zajednica zadovoljna načinom na koji je organizirana vjeronauka unutar ove zajednice, budući da ne postoji toliki broj učenika Jevreja da bi se organizirala konfesionalna vjeronauka u javnim školama. Postoji nedjeljna škola pri Jevrejskoj zajednici koju djeca pohađaju. U Kantonu Sarajevu ovu vjeronauku pohađa deset učenika osnovne škole te sedam srednjoškolaca.

Prosvjetni savjetnik u Republičkom pedagoškom zavodu RS-a Slavoljub Lukić naglašava da je položaj vjeroučitelja u RS-u dobar, te da su u proteklih nekoliko godina problemi koji su postojali riješeni te se može govoriti samo o unapređenju nastave iz ovog predmeta. Naglasio je da su dijalog, razumijevanje i uvažavanje osnovni principi rješenja svih problema.