Avdić je u utorak u razgovoru za Fenu rekao kako je planirano da se po završetku istraživanja pristupi konzervaciji lokaliteta te bi Sarajevo time trebalo da dobije svoj prvi arheološki park i veliku turističku atrakciju.
Ova četvrta po redu faza radova na At Mejdanu počela je prije mjesec i po dana, a o obimu radova govori i činjenica da je u tom periodu uklonjeno oko 2.500 kubnih metara zemlje.
Na lokalietu At Mejdana do sada su istražene i otkopane tri arheološke cjeline: džamija, mezaristan i medresa.
Misrija medresa je izgrađena 1741. godine, a srušena je 1939. godine. U tom razdoblju je nekoliko puta nadograđivana. Pored nje je otkriven dobro očuvani bunar, za koji Avdić kaže da bi se mogao rekonstruirati i pretvoriti u turističku atrakciju.
Ekipa Muzeja Sarajeva je do sada otkopala temelje Džamije Hadži-Alije Bakrbabe koja se u historijskim izvorima prvi put spominje 1565. godine, a pretpostavlja se da je izgrađena 1544. godine. Trenutno su u toku radovi na otkopavanju temelja munare.
Džamija je srušena u doba austrougarske vladavine 1895. godine, ali je njena funkcija prestala odmah po okupaciji 1878. godine, kada je pretvorena u vojni magacin. Bila je široka oko 20 metara, a ulaz u nju nalazio se desetak metara od današnje stambene zgrade "papagajke"
Avdić navodi kako je sada utvrđeno da se u zapadnom dijelu kompleksa nalazio i mekteb, čiji su ostaci danas ispod "papagajke".
To nije jedini primjer neprimjerenog odnosa prema kulturnom naslijeđu na ovom lokalitetu. Avdić je rekao da je Federalna direkcija cesta svojevremeno, na osnovu nepotpunih informacija o lokalitetu, započela izgradnju ceste na potezu od Ćumurije mosta. Na sreću, neki građani su već na početku radova uočili da bageri ustvari krče groblje i ljudske kosti i odmah su obavijestili nadležne institucije, nakon čega su započeli arheološki radovi.
Osim toga, na lokalitetu At Mejdana su vršeni radovi na polaganju vodovodnih, plinskih i strujnih instalacija bez konsultacija sa stručnih službama, te Avdić kaže da su ova komunalna preduzeća bila najveći uništavači kulturnog blaga grada.
Slična situacija je i sa mezarjem. Avdić navodi da je 1939. godine izvršena ekshumacija samo četiri-pet mezara, a ostalim su polomljeni nišani ili su poravnati radi niveliranja parka, koji je te godine preimenovan u Park cara Dušana.
Arheolozi Muzeja Sarajeva su otkrili veliki broj mezara, a najviše ih je iz perioda oko 1700. godine. Među otkrivenima je i izuzetno vrijedni mezar jednog janjičara, na kojem je oslikana janjičarska sablja. Avdić pretpostavlja da bi taj mezar mogao biti iz 16. ili 17. stoljeća. Na nekim mezarima su očuvani naptisi i više informacija će biti poznato kada se izvrši potpuno dešifriranje.
Osim toga, za proteklih nešto više od mjesec i po dana tim Muzeja Sarajeva otkrio je i nekih 800 pokretnih nalaza, većinom ostataka keramike iz raznih perioda, zemljanih lulica te novca iz osmanskog, austrougarskog i perioda Kraljevine SHS / Jugoslavije.
Radove na At Mejdanu finansiraju Medžlis Islamske zajednice BiH i Općina Stari Grad, a Avdić je najavio da će javnost biti detaljno upoznata s rezultatima radova nakon završetka konzervacije.
