Drugi povod je bio i to što se smatra da je BiH, uz Makedoniju, najranjivija država u regionu u pogledu eventualnih negativnih posljedica činjenja presedana na Kosovu.
Uprkos tome, međutim, Ashdown je za BBC rekao kako smatra da je jedino rješenje postojeće situacije upravo nezavisno Kosovo, te da nekakva "trampa" te pokrajine za Republiku Srpsku ne dolazi u obzir pošto je, prema njegovim riječima, "Bosna i Hercegovina međunarodno priznata i etablirana država":
"Suština svega je, to moram da kažem iako mi nije lako, da je Beograd izgubio moralno pravo da vlada Kosovom na osnovu svega pet posto tamošnje populacije, i time što je pokrajinu natopio krvlju i istjerao kosovske Albance tokom rata. Ljudi moraju da se suoče s istorijom. Dakle, Beograd mora da shvati realnost - da je svojim potezima izgubio moralno i praktično pravo da upravlja Kosovom, a međunarodna zajednica je ta koja mora da pomogne u rješavanju te situacije", kazao je.
S obzirom da je Ashdown u odgovoru pomenuo moralno pravo, BBC ga je podjsetio da Srbija, uz podršku Rusije, insistira na pravnim argumentima i svojim pravima suverene i međunarodno priznate države.
On je na to odgovorio ovako:
"Pravni sistemi su samo izraz onoga što je moguće na terenu. Svi znaju da Beograd više ne može da vlada Kosovom, pored ostalog i zbog načina na koji je tretirao tamošnje Albance, koji čine 95 posto populacije pokrajine. Zato se međunarodna zajednica i nalazi na Kosovu od 1999. godine. Dakle, zakoni moraju da dostignu realnost na terenu - kao što je to bio slučaj s Crnom Gorom i Makedonijom, čijem se formiranju protivilo nekoliko država, i kao što se sada događa s Kosovom."
No, šta je s drugim presedanom vezanim za eventualnu nezavisnost Kosova na koji, pored Beograda, upozoravaju i glasovi u Moskvi i drugim prijestonicama - da iza odobravanja nezavisnosti, u stvari, stoji strah od nasilja kosovskih Albanaca, koji su, po nekim procjenama, pošto nisu uzeti u obzir u Daytonu 1995. godine, stigli "na radar" međunarodne zajednice tek poslije formiranja i akcija Oslobodilačke vojske Kosova.
"Ako stvarno želite da se poigravate s nasiljem, sjetite se ko je pokrenuo nasilje, i ko je najviše izgubio u Bosni. Odgovor je - Slobodan Milošević i Srbija! Pouka je da nasilje nije sredstvo kojim se ostvaruju ciljevi. Danas postoji samo jedan put naprijed, i za Srbe i za Albance, a to nije ponavljanje prošlosti i nasilje, već izradnja efikasnih država, vladavina prava, zaštita ljudskih prava i uspješna privreda. Obje strane u Beču imat će pregovaračke pozicije. Albanci treba da iskoriste veliku priliku koja im se nudi, ako sve urade kako treba. Srbi, s druge strane, treba da se suoče s prošlošću. Umjesto da ponavlja da je međunarodno pravo na njegovoj strani, Beograd bi trebao da se suoči s posljedicama vladavine Slobodana Miloševića, koji je i inicirao krizu na Kosovu", kazao je.
Ashdown kaže da pogotovo Evropska unija "treba da učini sve da Srbiji učini gubitak Kosova što lakšim i podnošljivijim" - možda čak i iznalaženjem formule prema kojoj Beograd neće biti prinuđen da formalno potpiše sporazum o nezavisnom Kosovu.
Na kraju, s obzirom na njegovo iskustvo u Sarajevu, BBC je upitao Ashdowna o njegovim najvažnijim poukama koje se mogu primjeniti u kontekstu Kosova:
"Moja poruka kosovskim Albancima je da shvatam šta žele, ali da će to postići samo ako uspostave vladavinu prava, ponašaju se kao ozbiljna država, obezbjede normalan život kosovskih Srba i održavaju dobre odnose sa susjednim državama. Poruka međunarodnoj zajednici je da je izgradnja mira poslije sukoba dug i mukotrpan proces, koji zahtijeva strpljivost i odlučnost da se posao obavi do kraja", rekao je na kraju razgovora za BBC bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, lord Paddy Ashdown.
