BiH
0

Antifašisti iz Slovenije i Srbije pred Vječnom vatrom odali počast žrtvama fašizma

Anadolija
Grupa učesnika jučerašnjeg marša kojim je obilježena 72. godišnjica Igmanskog marša, jednog od najvažnijih pohoda partizana i antifašista na prostorima bivše Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, koji su stigli iz Srbije i Slovenije, danas su na spomen obilježju Vječna vatra u Sarajevu položili vijence i odali počast žrtvama fašizma.

Nekoliko desetina antifašista, uprkos niskim temperaturama, ovim činom prisjetili su se svih žrtava fašizma i odali im počast, dok su neki od njih čak bili odjeveni u partizanske ili druge uniforme.

Generalni sekretar pokreta "Jugoslovenski centar Tito" iz Beograda Boris Petković kazao je kako su u Sarajevo stigli u petak, kako bi u subotu prisustvovali obilježavanju 72 godine od Igmanskog marša, a danas su bili gosti SUBNOR-a (Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata) Kantona Sarajevo.

"Sarajevo je uvijek bilo grad mira i slobodarski grad, Sarajevo je uvijek bilo grad dobrih ljudi. Ja sam 1982. godine rođen u ovom gradu i na to sam jako ponosan. Iako nisam želio, 1992. godine sam otišao odavde", rekao je Petković, izrazivši zadovoljstvo što su imali priliku doći i ojačati saradnju sa SUBNOR-om iz Sarajeva.

Habib Al Mansour, kolekcionar je vojnih odora koji se trenutno nalazi na odmoru u Sarajevu, došao je pred Vječnu vatru kako bi, kako kaže, oživio sjećanje na stara vremena o kojima mu je pričao i njegov otac. 

Slovenac Miran Maretić, koji je juče učestvovao u Igmanskom maršu, kaže da je danas došao na spomen obilježje u centru Sarajeva "da se pokloni partizanima iz Drugog svjetskog rata".

Franko Pleška, koji je došao iz Slovenije, sa prijateljima iz Srbije položio je vijenac na Vječnoj vatri, nakon čega će obići još neka mjesta u Sarajevu.

"Mi se još uvijek ovdje ne osjećamo kao stranci. Bosanci i Hercegovci, vi ste još uvijek naši, a ja se nadam i da smo mi vaši. Mislim da veze koje su bile za vrijeme Jugoslavije i prije postoje, ipak imamo stotine godina dugačku zajedničku istoriju, da se ne mogu preko noći brisati. Daleko od toga", proučio je Franko.

Jagoda Jovanović rodom je iz Bosanske Krupe, ali danas živi u Beogradu. Sjeća se puta koji je povodom godišnjice Igmanskog marša prešla daleke 1967. godine.

"To je bio izuzetan entuzijazam i drugarstvo. Kada smo prešli rutu Igmanskog marša, otišli smo na slavlje, a kada smo seli na Veliko polje, razmišljali smo kako li je bilo borcima kada su na 42 stepena ispod nule, sa oružjem i ranjenicima, hodali. A neki čak nisu ni dočekali slobodu", prisjetila se Jovanović.