|

Analitičari: Smanjenje stope nezaposlenosti ne znači i otvaranje novih radnih mjesta

Analitičari: Smanjenje stope nezaposlenosti ne znači i otvaranje novih radnih mjesta
8
Piše: I. Č.
6.3.2017. u 20:40
90
komentara
8

dijeljenja
Analitičari: Smanjenje stope nezaposlenosti ne znači i otvaranje novih radnih mjesta Arhiv/Klix.ba
Mjere aktivne politike zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, za koje je samo u 2016. i 2017. godini, iz entitetskih budžeta izdvojeno više od 100 miliona konvertibilnih maraka, izazvale su proturječja predstavnika vlasti i stručnjaka za ekonomiju i politiku. Dok prvi nastoje pokupiti zasluge za "smanjenje broja nezaposlenih", drugi tvrde da je riječ samo o "kratkoročnim rješenjima".
Vlada Federacije BiH je za realizaciju Uredbe o poticanju zapošljavanja 2016. godine iz budžeta izdvojila 50 miliona KM. Finansijskim planom Federalnog zavoda za zapošljavanje, za 2017. godinu predviđeno je blizu 22 miliona KM za realizaciju mjera aktivne politike zapošljavanja.

Iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske navode da planirana sredstva za projekte zapošljavnja za 2017. godinu iznose 23,5 miliona KM, od kojih su za nastavak projekata iz 2016. godine planirana sredstava u iznosu višem od 7 miliona KM, a za nove projekte zapošljavanja u 2017. godini 16,5 miliona KM.

Analitičari tvrde da se poticajima za zapošljavanje uglavnom nude samo kratkoročna rješenja za nezaposlene, skidajući ih s biroa samo šest mjeseci ili godinu dana, zavisno od toga koliko ti programi traju.

Bilo je i boljih rješenja



Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić kazala je za Klix.ba da se navedenim načinom "zapošljavanja" ništa ne rješava, naročito ne dugoročno, te da se ove mjere donose samo kako bi se moglo kazati da se nešto uradilo.

"Od sredstava koja su izdvojena iz entitetskih budžeta, samo za jednu godinu, moglo se otvoriti makar pet fabrika koje bi zapošljavale mnogo više ljudi. Nije novo radno mjesto kada privučete stolicu uz postojeći radni sto i kažete da ste zaposlili nekog. Novo radno mjesto znači da je formirano novom uslugom i novim proizvodom. A i često se desi da se radnici zaposle, a da nakon godinu te firme otpuste radnike. Ili su u teškoćama, ili od početka nisu imali namjeru da ih zadrže za stalno", kazala je Cenić.

Otvaranje fabrika navela je kao usporedbu, ali kaže da bi ta sredstva mogla, odnosno trebala biti uložena u istraživanje i razvoj, što svaka zemlja radi, jer se jedino tim putem dolazi do novih radnih mjesta.

"Puni su nam biroi radne snage koja nikom ne treba. Evo Kanton Sarajevo naprimjer ima 700 vlasuljara. To su vam oni frizeri koji završe smjer vlasuljara. Šta ćemo mi s toliko vlasuljara? Nemamo zakon o kontinuiranom obrazovanju u Federaciji BiH, kojim bi se ljudi mogli prekvalifikovati", istakla je Cenić, dodavši da bi ta sredstva također dobrodošla za prekvalifikaciju ljudi, kako bi nakon toga mogli poslovati u privredi.

Ističe da su bolji programi potrebni ovoj državi, a prevashodno ulaganje u istraživanje i razvoj da bi se stvorila ta radna mjesta.

"Dakle, ja jesam za poticaje, ali na druge načine. Za ta sredstva koja su do sada uložena moglo se mnogo više postići. Mogle su se fabrike otvoriti, zaposlilo bi se više ljudi nego što oni skinu s biroa na taj način. I zato što iskustva zavoda, pogotovo ovog federalnog, nekih ranijih godina pokazuju da im je mnogo bolji efekt kad novac usmjere za prekvalifikaciju, za stručno osposobljavanje, prema potrebama privrede", istakla je Cenić.

Dodala je da nikada nećemo stati na zelenu granu dok god ne počnemo stvarati nove proizvode, te da ima i drugih mjera koje bi trebalo kombinovati paralelno da bi se smanjio broj nezaposlenih, odnosno, ono što je nama mnogo važnije – "da se poveća broj zaposlenih!"

"Smanjenje broja nezaposlenih može ići i smrću i nekim administrativnim načinom skidanja s biroa i odlaskom u inozemstvo. Nama treba mnogo veći broj zaposlenih, po mnogo većoj stopi i brzini nego ovo sad", zaključila je ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.

Redizajnirati aktivne politike zapošljavanja



Dženan Kulović s Ekonomskog fakulteta u Zenici kazao je za Klix.ba da izradu aktivnih politika zapošljavanja moraju pratiti strukturalne reforme, što do sada nije bio slučaj.

"U dosadašnjim aktivnim politikama zapošljavanja dominiraju politike sufinansiranja zapošljavanja i samozapošljavanja. Međutim, ukoliko se želi povećati konkurentnost na tržištu rada za nezaposlene osobe, potrebno je redizajnirati aktivne politike zapošljavanja stavljajući fokus na savjetodavne usluge nezaposlenim, stalnu obuku nezaposlenih i druge oblike kako bi nezaposleni bili spremniji za suočavanje s izazovima tržišta rada. U protivnom, izdvojena sredstva neće dugoročno imati veliki učinak na smanjenje nezaposlenosti i tržište rada", kazao je Kulović, dodavši da država ne treba stvarati radna mjesta, nego je neophodno da stvori uslove za stvaranje radnih mjesta.

Rekao je da navedeni način zapošljavanja ne može nadomjestiti ili zamijeniti strukturalne reforme u pogledu smanjenja stope nezaposlenosti te da efekti aktivnih politika zapošljavanja u BiH nisu dovoljno jasni s obzirom na to da ne postoji kvalitetan monitoring javnih službi za zapošljavanje.

"Kao posljedica toga, učinci aktivnih politika zapošljavanja se prate na nivou broja zaposlenih kroz programe zapošljavanja po isteku ugovora o garantu, a ne na osnovu dugoročnih implikacija koje ti programi imaju na bosanskohercegvačko tržište rada. Svakako, izrada kvalitetnog monitoringa generiše kvalitetnu bazu podataka potrebnu za donošenje kvalitetnih aktivnih politika zapošljavanja", zaključio je Dženan Kulović.
Prijavi grešku


Komentari (90)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...