Američki novinar o odnosu Trumpove administracije prema BiH: Kockaju se s Dodikom jer misle da ga mogu kontrolisati

Kennedy je u tekstu za koji kaže da je prvi u nizu naveo da je Bosna i Hercegovina "sljedeća na Trumpovoj meti" i da se radi o transnacionalnom kockanju baziranom na manjku znanja.

"Od druge polovine 2025. godine, Trumpova administracija počela je razgrađivati ključne elemente dugogodišnje politike SAD-a prema Bosni i Hercegovini, a sve zbog želje da se iz Hrvatske izgradi plinovod kojim bi se dopremao američki LNG, uz poslove koje posreduje nepoznata kompanija kojom upravljaju Trumpovi lojalisti i koja naplaćuje dugovanja po ranije učinjenim uslugama", navodi se u ovom tekstu.

Kennedy tvrdi da su potezi američke administracije već imali uticaj na stabilnost u BiH.

"Administracija će pronaći dovoljno zvaničnika i biznismena spremnih djelovati protiv nacionalnog interesa, a Trumpovi lojalisti vješti su u njihovom prepoznavanju. Također se ne boje prilično pasivnog stanovništva koje rijetko pravi probleme", piše Kennedy.

Navodi da je strategija Washingtona bazirana na tome da se, između ostalog, udovolji predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku i da se on može "kontrolisati".

"Plan je izložen u lobističkom ugovoru koji je Republika Srpska potpisala s kompanijom RRB Strategies, na čijem je čelu bivši guverner Illinoisa i Trumpov saveznik Rod Blagojevich. Michael Flynn djelovao je na istom području Washingtona preko zasebne organizacije, Gold Institute for International Strategy, gdje je među njegovim zadacima bilo povezivanje Dodika s donosiocima odluka i utjecajnim ličnostima u Washingtonu", naveo je.

Sve počelo od ukidanja sankcija Dodiku

Prvi korak u ovom planu, prema Kennedyju, je bila rehabilitacija Dodika, a ovaj novinar je pojasnio kako je Vlada RS-a plaćala milionske ugovore za lobiranje, a da je Trumpova administracija još na jesen 2025. godine počela pregovore s Dodikom, koji su rezultirali ukidanjem sankcija za njega, njegove saradnike i članove porodice.

Naredni korak bio je revitalizacija plana o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija, koji se, kako piše ovaj novinar, počeo ozbiljno raspravljati još na kraju mandata prethodne administracije.

Kennedy tvrdi da je 22 dana nakon ukidanja sankcija Dodiku već počela priprema da projekt u potpunosti preuzmu Trumpovi lojalisti.

"Već 20. novembra 2025. godine, otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH John Ginkel sastao se s liderima pet glavnih političkih stranaka u entitetu Federacija BiH i predložio novi model za Južnu interkonekciju: američka privatna kompanija razvijala bi, izgradila i upravljala plinovodom. Lideri Federacije BiH načelno su se složili s prijedlogom. Ambasada SAD-a saopćila je da bi američke investicije ubrzale izgradnju i omogućile Bosni i Hercegovini 'pristupačan i pouzdan' američki LNG. Američka kompanija tada nije bila imenovana. Četiri dana kasnije, kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC registrovana je u saveznoj državi Wyoming", stoji u ovom tekstu.

Šta je uloga Amera Bekana?

Kennedy ovdje posebno ističe Amera Bekana kao osobu koja je bila ključna veza za Trumpove saradnike. Naročito je izdvojeno da je ime kompanije registrovane u SAD-u identično imenu firme koju je Bekan registrovao u Sarajevu 2021. godine.

"Bekan je lobista i 'fixer' koji, prema riječima međunarodnog konsultanta sa sjedištem u SAD-u i Sarajevu, djeluje iza kulisa za onoga ko ponudi najviše. Nova kompanija AAFS nastala je nakon što su Bekana u novi američki poduhvat uključili Trumpov lični advokat Jesse Binnall i brat Michaela Flynna, Joe Flynn. Nisu angažovali Bekana zbog njegovog iskustva u izgradnji ili upravljanju energetskom infrastrukturom, kojeg on uopće nema. Uključili su ga zbog njegovih veza, lobističkih sposobnosti i utjecaja na sklapanje vladinih ugovora", piše u tekstu na portalu Oil Price.

Američki novinar je zatim pojasnio da AAFS nema nikakvog iskustva niti se radi o građevinskoj firmi, već da je riječ o posredniku koji će zaraditi na koncesiji, a konkretne poslove će predati drugim firmama, među kojima se spominje i Bechtel.

Također, Kennedy je problematizirao naprasno uključenje AAFS-a u projekt i izbacivanje BH Gasa, rekavši kako je cijeli proces bio netransparentan.

"Netransparentnost seže mnogo dalje od samog vlasništva nad kompanijom AAFS. Bosna i Hercegovina ne otkriva sve osobe koje stoje iza kompanije, odakle dolazi sav novac, koje će kompanije izvoditi radove, niti koliki dio vrijednosti projekta će AAFS i njeni dioničari zadržati za posredovanje u njegovoj realizaciji", piše u ovom tekstu, uz tvrdnju da projekt vrijedi 1,5 milijardi eura.

Isto tako, Kennedy ističe da je AAFS već krenuo da širi svoj posao u BiH, prvenstveno kroz ponude za koncesije aerodroma u BiH.

Meta bio i Ured visokog predstavnika (OHR)

Sljedeći korak u provođenju ovog projekta bio je napad iz Washingtona na instituciju OHR-a, odnosno na tada aktuelnog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

U tom kontekstu Kennedy spominje pitanje državne imovine, za koju se očekuje da će biti riješena tek kada reaguje visoki predstavnik, imajući u vidu da se teško može očekivati dogovor političkih aktera unutar BiH.

Schmidt je, u tom smislu, bio smetnja jer, prema tvrdnji Kennedyja, nije želio nametnuti zakon kojim bi se ovo pitanje riješilo.

"Schmidt je imao moć da prekine zastoj. Kao visoki predstavnik, mogao je upotrijebiti bonske ovlasti i nametnuti zakon bez čekanja da političke institucije Bosne i Hercegovine postignu dogovor. Ali Schmidt nije želio nametnuti trajnu podjelu državne imovine", piše u ovom tekstu.

Kennedy kaže da je i napad SAD-a na Schmidta bio dio dogovora s Dodikom, odnosno da je i njemu bilo u interesu da se donese zakon o državnoj imovini po mjeri Washingtona.

"To odbijanje bilo je posebno nezgodno jer bi rješenje moglo istovremeno riješiti dva problema za Washington. Moglo bi osigurati zemljište potrebno za plinovod AAFS-a, dok bi Dodiku dalo nešto što je godinama zahtijevao: kontrolu Republike Srpske nad državnom imovinom koja se nalazi unutar entiteta. Schmidt je ranije koristio svoje ovlasti kako bi spriječio Dodika da učini upravo to. Godine 2022. suspendirao je zakon Republike Srpske kojim je entitet pokušao prisvojiti državnu imovinu, insistirajući da je Bosna i Hercegovina, a ne Republika Srpska, nadležna za raspolaganje njome", navedeno je.

Dalje je pojašnjeno kako je američki pritisak na kraju doveo do ostavke Schmidta, ali da je to otvorilo novi problem za Ameriku, jer su države Evropske unije odbile da podrže Antonija Zanardija Landija da zamijeni Schmidta. Za Landija Kennedy tvrdi da je obećao rješenje pitanja državne imovine.

"Predstavnik AAFS-a rekao je visokim bosanskohercegovačkim parlamentarcima da će problem državne imovine biti riješen kada Landi postane visoki predstavnik. Landijev vlastiti program nije objasnio na koji način bi se on bavio državnom imovinom", piše u ovom tekstu.

Objašnjeno je i kako je krenula velika bitka EU i SAD-a o izboru novog visokog predstavnika, a koja je rezultirala potpunim izostankom dogovora i imenovanjem Louisa Crishocka na mjesto v.d. visokog predstavnika.

"Ovo je sada postala igra čekanja, što također čini Crishocka ključnim čovjekom za odluku o sudbini plinovoda, iako njegove dosadašnje izjave, zajedno s činjenicom da je od 2024. godine karijerni diplomata u OHR-u, ne ukazuju na to da aktivno nastoji sarađivati s Trumpom u pogledu korištenja svojih bonskih ovlasti za rješavanje pitanja državne imovine i otvaranje puta planovima AAFS-a za izgradnju plinovoda", navodi se.

Američko kockanje s Dodikom

Na kraju, Kennedy je posebno kritikovao američku administraciju zbog odnosa prema Dodiku. Navodi da je cijeli plan baziran na tome da se Dodik može kontrolisati.

"Otkako je Trump pustio Dodika s lanca, stvari ne idu onako glatko kako je Trump očekivao, a Dodik je životinja koju on ne može nužno kontrolirati. Washingtonovo kockanje s Dodikom već se počelo raspadati nekoliko sedmica nakon ukidanja sankcija. Do januara je ponovo otvoreno zagovarao secesiju i prkosio Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. U februaru je posjetu SAD-u iskoristio da Sarajevo nazove 'neprijateljem Republike Srpske' i zatraži protjerivanje visokog predstavnika. Do marta je dvostranačka grupa američkih zastupnika tražila od Trumpove administracije da ponovo uvede sankcije, upozoravajući da je skidanje sa liste sankcioniranih ohrabrilo Dodika", napisao je Kennedy.

Dodao je još da je ovo tek prvi dio priče o odnosu SAD-a prema BiH i da će objaviti još tekstova na ovu temu.