Ponos i predrasude
174

Američke sankcije od ismijavanja i "trika da se umire Bošnjaci" do bankovne blokade

F. H.
Foto: Pixsell/ Dejan Rakita
Foto: Pixsell/ Dejan Rakita
Kada je 2017. godine Milorad Dodik prvi put sankcionisan, očekivanja javnosti i širokih narodnih masa su bila velika, a zatim je uslijedio niz sankcija brojnim političarima koje su vremenom postale predmetom ismijavanja, a onda se u RS više niko nije smijao nego se čupala kosa.

Na press konferenciji 18. januara 2017. godine, dan nakon što se našao na listi sankcionisanih, Dodik je rekao da se osjeća ponosno jer je to dokaz da nije htio trgovati interesima RS-a. Istakao je da je odluka deplasirana, jer SAD znaju dobro da on tamo nema nikakvu imovinu i račune.

U januaru 2022. godine, ime Milorada Dodika se našlo ponovo na listi sankcionisanih od strane SAD-a, ali ovaj put se radilo o sankcijama Ministarstvo finansija SAD-a, odnosno Ured za kontrolu strane imovine (OFAC). Sa Dodikom se na listi tada našla i Alternativna televizija, a broj sankcionisanih je nakon toga samo rastao.

U međuvremenu su i Dodikovi pobočnici koji su se nalazili na listi sankcionisanih prihvatali njegovu bahatu retoriku koja je podrazumijevala ismijavanje sa sankcijama i isticanje kako se radi o ponosu.

Tako je Branislav Okuka, savjetnik Milorada Dodika kazao da je ponosan što je dio ekipe Milorada Dodika i jer mu je ukazana čast da se nađe na crnoj listi SAD-a.

"Uvijek sam bio ponosan što sam dio ekipe Milorada Dodika, a danas posebno jer mi je ukazana čast da se i moje ime nalazi na 'crnoj listi' SAD-a. Velika mi je čast da sam sankcionisan kao jedan od učesnika u organizaciji obilježavanja 9. januara, Dana Republike, koji je ove godine bio najveličanstveniji i najspektakularniji, a obećavam da će naredni 9. januar biti još bolji", istakao je Okuka.

Generalna sekretarka Milorada Dodika, Jelena Pajić Baštinac kazala je da američke sankcije neće imati posljedice na njen rad i da joj teško ne pada što neće moći ići u SAD.

"U suštini neće naškoditi mom životu, osim činjenice da neću moći putovati u Ameriku, što mi teško ne pada", kazala je Pajić Baštinac.

Ipak, najzanimljivija je tranzicija članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović.

Kada se Cvijanović 2022. godine našla na listi sankcionisanih, o sankcijama je kazala da više liče na trik da se umire Bošnjaci, nego da zaista kazne one kojima su namijenjeni.

U martu 2024. godine, banke u Bosni i Hercegovini su pod prijetnjom da i same budu sankcionisane morale da započnu sa provođenjem američkih sankcija i ugase račune, između ostalih i Željki Cvijanović. Ovo je dovelo do svojevrsnog kopernikanskog obrata u razumijevanju trikova koje koriste SAD.

Tako je za Cvijanović ukidanje bankovnih računa kao posljedice sankcija postalo uskraćivanje ljudskih prava.

Gostujući na UNA TV Cvijanović je o sankcijama kazala "uskraćena su ljudska prava - odnosno pravo na egzistenciju jer neko hoće da vas natjera da mislite i govorite drugačije i da vam pokaže da više vodi računa o BiH nego vi".

"To je brutalno. Nemate pravo to da radite", kazala je Cvijanović i dodala i da je poznati advokat rekao da nikome ne možete uskratiti pravo na život i egzistenciju.

"Neko je natjerao naše banke da nam to uskrate silom i obiješću, nemogućnošću i odsustvom vizije da se neke stvari rješavaju, nego se to čini na brutalan način i ljudima se uskraćuje jedno od osnovnih ljudskih prava", rekla je Cvijanović.

Političari i druge ličnosti okupljene oko Milorada Dodika su nastupali sa pozicije sile bez osnove, nisu shvatali ozbiljno poruke i sada kada se nalaze u problemu i dalje druge krive bez prihvatanja vlastite odgovornosti i realnosti u kojoj su se našli.

Ono što je još značajnije je to da je ismijavanje i pokazivanje snage i na drugim pitanjima u unutrašnjoj politici kod Dodika i okoline nije znak njihove snage nego nesigurnosti i način da se diktira tempo procesa.