BiH
0

Ambrozija šteti zdravlju i poljoprivredi

SRNA
Ambrozija, opasna alergena korovna biljka, veoma štetna u poljoprivredi, čiji polen predstavlja opasnost za alergične osobe, prisutna je na cijelom području BiH. Posebno je zastupljena na području Lijevče Polja, Posavine i Semberije.

U Hercegovini je ambrozija znatno manje zastupljena, ali je primijećeno da se ova biljna vrsta širi i u tom području, i da to širenje ide dalje, prema jadranskoj obali.

U ovoj godini najveća koncetracija polena ambrozije zabilježena je 1. septembra tekuće godine, kada je izmjereno 476 polenovih zrna ambrozije po metru kubnom vazduha, što je izuzetno velika brojnost, pogotovo ako se zna da koncentracija iznad 30 polenovih zrna ambrozije po metru kubnom vazduha može kod alergičnih osoba da prouzrokuje alergijske reakcije.

Predsjednik Savjeta za borbu protiv ambrozije u BiH Vojislav Trkulja objašnjava da je ambrozija jednogodišnja biljka, visoka metar do metar i po, mada na bogatim zemljištima i u povoljnim uslovima spoljne sredine može izrasti u visinu i preko dva metra.

Njen korijen je vretenast i jak, stablo uspravno, razgranato i gusto, prekriveno sitnim dlačicama, dok su listovi naspramni, perasto dijeljeni u uske režnjeve, maljavi, tamnozelenog lica i sivozelenog naličja.

"Kod nas u narodu ambrozija je poznata pod različitim imenima, i to kao ambrozija, pelinasta ambrozija, limundžik, fazanuša, opaš, gorka menta. U Posavini je još nazivaju partizanka, a u Lijevče polju i Posavini fazanuša (vjerovatno zbog toga jer se smatra da su je u to područje unijeli lovci kao hranu za fazane)", pojašnjava Trkulja.

On za Srnu navodi da je naziv - ambrozija grčkog porijekla i ima nekoliko značenja. Prema prvom, riječ ambrozija je u grčkoj mitologiji označavala ponekad hranu, a ponekad piće bogova, dok prema drugom značenju riječ ambrozija znači - besmrtan.

Ambrozija je porijeklom iz Sjeverne Amerike, odakle se intenzivno širila, tako da je danas prisutna gotovo u cijelom svijetu, na svim kontinentima.

"Iz Amerike u Evropu ambrozija je prenesena brodovima 1863. godine, kada je sa sjemenom djeteline dospjela u Njemačku. Prvi nalaz Ambrosia artemisifolia na prostoru bivše SFRJ potiče upravo iz BiH, kada je Karlo Maly 1935. godine pronašao u okolini Dervente, na lokalitetu Osojak", navodi Trkulja.

Smatra da je "epicentar” prisutnosti ambrozije u Evropi, odnosno područja sa najvećom brojnošću ambrozije - BiH, Hrvatska, Srbija i Mađarska.

Trkulja kaže da su edukativne kampanje o uništavanju ambrozije Savjeta za borbu protiv ambrozije i Poljoprivrednog instituta Republike Srpske u saradanji sa gradskim vlastima na području grada Banja Luka ukazale na značajan pomak u odnosu na prethodne godine, mada je problem i dalje izuzetno veliki, što se vidi i iz izmjerene koncentracije polena ambrozije.

Najveća koncentracija polenovog zrna ambrozije zabilježena je u prvoj godini mjerenja, 29.avgusta 2007. godine u iznosu od 1021 polenovo zrno ambrozije po metru kubnom vazduha, nakon čega je bio prisutan trend smanjenja koncetracije polena u narednim godinama.

Mjere koje Administrativna služba grada Banja Luka preduzima daju rezultate, jer je u proteklih pet godina koncetracija polena ambrozije na području grada više nego prepolovljena.

Razne aktivnosti na suzbijanju ambrozije koje sprovodi Administrativna služba grada Banja Luka i Savjet za borbu protiv ambrozije, prema riječima Trkulje, mogu poslužiti kao pozitivan i izuzetan primjer za slične akcije suzbijanja ambrozije širom Republike Srpske.

On naglašava da su štete koje ambrozija nanosi poljoprivrednoj proizvodonji velike i raznovrsne.

"Mada nema preciznih podataka koliko te štete tačno iznose, sasvim je sigurno da su one velike, bilo da se manifestuju pojedinačno ili, pak, na više raznih načina istovremeno, a najčešće u tome što ambrozija mehanički guši gajene biljke, oduzimajući im svjetlo i životni prostor, uzrokujući kod njih smanjenje fotosinteze, a samim tim i smanjenje njihovog prinosa i kvaliteta.

Ambrozija smanjuje količinu vode u zemljištu i snižava njegovu temperaturu; troši i iznosi velike količine hranljivih materija iz zemljišta, te otežava obradu zemljišta i izvođenje raznih agrotehničkih mjera", pojašnjava Trkulja.

On kaže da ambrozija u fazi cvjetanja proizvodi ogromnu količinu polenovih zrna, koja zahvaljujući tome što su jako sitna - oko pedesetog dijela milimetra - i što imaju dobre aerodinamičke osobine (izgledaju kao „kugla sa šiljcima“), lebde u vazduhu i nalaze se svuda oko nas, te ih vjetar može raznijeti na veće udaljenosti, pa čak i do 300 kilometara.

"Proizvodnja" polena ambrozije počinje u zoru, a nastavlja se tokom jutra i dostiže najveći intenzitet tokom podneva, zbog čega su najveće koncentracije polena ambrozije u vazduhu obično prisutne u ranim jutarnjim satima, prije podne i oko podneva.

Trkulja ističe da je kontinuirano praćenje koncentracije polenovih zrna u atmosferi od velike praktične važnosti i to kako za pacijente koji su alergični, tako i za ljekare koji se bave liječenjem alergijskih oboljenja.

"Zbog toga se kod nas u posljednje vrijeme vrše sistematska mjerenja koncentracije polena ove opasne alergene biljke, pri čemu se primjenjuje metodika kontinuiranog prikupljanja uzoraka, koju je definisala Međunarodna asocijacija za aerobiologiju (IAA), ističe Trkulja i dodaje da je osnovni cilj ovih mjerenja utvrđivanje dnevne koncentracije polena ambrozije u vazduhu, kao i početka, dužine trajanja i završetka perioda polinacije.

Trkulja kaže da se na osnovu rezultata obavljenih mjerenja u proteklih pet godina, može zaključiti da se kod nas, kao i na teritoriji Evrope, najveća koncentracija polena ambrozije ispoljava u posljednjoj dekadi avgusta i prvoj dekadi septembra.

Najefikasniji način uklanjanja i najbolje rezultate pruža integralni pristup suzbijanja koji podrazumijeva provođenje višegodišnje, multidisciplinarne, sistematske i na nauci zasnovane široke društvene akcije suzbijanja ambrozije.

Uzimajući u obzir različite aspekte štetnosti ambrozije kao veoma opasne korovske biljke u poljoprivredi, kao i opasnost koju njen polen predstavlja za alergične osobe, Trkulja je pozovao građane da se priključe u akciji suzbijanja ambrozije, jer svaka iščupana, pokošena ili na neki drugi način uništena biljka ambrozije predstavlja doprinos u borbi protiv ove opasne alergene korovske biljke kod nas.