Ambasador Italije u BiH: Imate snažnu kulturu i snagu za pozitivne promjene
"Vjerujem da će naredni mjeseci biti vrlo važni za ulogu Bosne i Hercegovine u Evropi. Ova zemlja je već u Evropi, kako iz geografskih razloga, tako i zbog toga što nivo međurazmjene i demografskih pomicanja integriraju društvo i privredu zemlje u Evropu. Važno je da ti procesi ne trpe zahvaljujući politici i lokalnoj zajednici, nego da se njima upravlja. Ono što je i Italija naučila jeste da veliki procesi međunarodnih promjena ne mogu biti zaustavljeni i da se treba kontinuirano prilagođavati novim uslovima. Rizik je da se može postati marginalnim i ekonomski i politički ovisiti o faktorima koje domaće vlasti ne mogu kontrolirati", rekao je.
Naglašava da je cilj Italije zajedno sa evropskim partnerima pratiti Bosnu i Hercegovinu na putu zajedničkog rasta koji će povećati blagostanje unutar zemlje i regiona. Kaže nam kako je iz tog razloga Italija odlučila 12. jula u Trstu ugostiti naredni samit Berlinskog procesa putem koga se namjeravaju kanalisati evropska sredstva ka finansiranju infrastruktura radi poboljšanja komunikacija u ovom dijelu Evrope.
"Cilj je napraviti i obnoviti ceste, autoceste, željeznice i telekomunikacije pospješujući razmjenu između mladih i između poduzeća te stvarajući pretpostavke za zajednički rast koji će privući i više investicija koje dolaze izvana. Osim toga, Italija je također odlučila otvoriti Berlinski proces za teme boljeg poštivanja zakona putem niza seminara i mogućnosti razmjene iskustava u domenu borbe protiv korupcije. To je zapravo uslov kako bi se uvjerili inostrani investitori, i ne samo evropski, da čine više ovdje", rekao je.
Na pitanje kako će Italija moći pomoći Bosni i Hercegovini na putu njenih euroatlantskih integracija Minasi kaže da je za Italiju ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju strateški cilj radi stabilnosti zemlje i regiona, ali i radi unapređenja konstruktivne razmjene sa susjednim regijama. Ističe da je Italija spremna podijeliti svoja iskustva na svim nivoima (političkom, upravnom i poduzetničkom) kako bi omogućila Bosni i Hercegovini da uči iz najboljih iskustava i izbjegne najčešće pogreške zemalja novog pristupanja.
"U Bosni i Hercegovini ima velikih izvanevropskih ulaganja i to je dobrobit, jer ulaskom na evropsko tržište ta ulaganja će moći stvoriti još veći rast i još više radnih mjesta, u interesu svih. U isto vrijeme, članstvo u Evropskoj uniji je stanje koje nameće prava i obaveze. Italijanska iskustva su pokazala da su prednosti članstva u jedinstvenom tržištu realna onda kada zemlja ima administrativne kapacitete da zna iskoristiti promjene u zakonima i propisima, ne samo trpjeti zbog njih. Vrlo je važno da javna uprava i preduzeća blagovremeno razumiju novosti kako bi se učinkovito pripremili za njih. To je posao koji počinje sa svijetom politike, ali se odnosi na cjelokupan javni i regulatorni sektor. Proces prilagodbe je važan koliko i rezultat i upravo tu zalaganje vlasti može nešto promijeniti", rekao je.
Potencijal BiH
Ambasador Italije u BiH izrazio je zadovoljstvo ekonomskom saradnjom BiH i Italije i ističe da ista može rasti i dalje. Podsjetio je da je Italija drugi najveći trgovinski partner Bosne i Hercegovine i da, nakon Njemačke, razmjena svake godine premašuje 1,5 milijardi eura te da je 70 italijanskih preduzeća trajno prisutno u našoj državi.
"Jedan od tri bankovna računa u Bosni i Hercegovini otvoren je pri italijanskim bankama. Također smo izračunali da italijanske preduzeća izravno zapošljavaju gotovo 12.000 ljudi. Ako uzimamo u obzir indirektne aktivnosti, ukupan broj je još veći. Većina italijanskih poduzeća ovdje su mala i srednja i to pokazuje da je Bosna i Hercegovina atraktivna za tu vrstu privrednih društava. Mislim da ova situacija može biti dodatno poboljšana kroz rad sa domaćim vlastima kako bi se privukle investicije i iz drugih zemalja i doveli veći investitori", rekao je.
Smatra da cijeli agro-prehrambeni lanac u Bosni i Hercegovini ima veliki potencijal na evropskim tržištima.
"Vrlo sam ponosan na evropski projekt za unapređenje fitosanitarnog certificiranja poljoprivrednih proizvoda u kome je Italija imala glavnu ulogu. Bez ovog certificiranja nemoguće je izvoziti iz Bosne i Hercegovine i zahvaljujući tome mnogi poljoprivredni proizvođači počeli su izvoziti u Italiju i drugdje. Stvorene su nove mogućnosti za šumsko voće, gljive, sireve i, upravo, za vina. Još jedan obećavajući sektor je izvoz drveta, ali kako bi se omogućio rast istog potreban je sistem certificiranja za održivost izvoza i očuvanje šuma. Italija je spremna sarađivati da bi se to postiglo, putem Vlade i međunarodnih organizacija", rekao je.
Govoreći o potencijalima BiH Minasi ističe da su njen istinski potencijal ljudi.
"Ova zemlja je pretrpjela strašna iskušenja, ali je također dokazala da veliko srce ljudi i njhova snaga mogu biti jedan veliki resurs. Iseljavanje, osobito kvalificiranih mladih ljudi, dokaz je da su univerziteti dobri i da su u stanju obrazovati profesionalce koji su konkurentni u inostranstvu", rekao je.
O kulturi
Dodaje da je impresioniran brojem umjetnika, pjesnika i muzičara i poručuje da bi, kada bi postojao parametar za mjerenje postojanja umjetnika po glavi stanovnika, Bosna i Hercegovina bila među prvim zemljama u svijetu.
"Osobno, vjerujem puno u snagu kulture koja je po definiciji sposobnost da se uči, bude otvoren, da se otkriva i stvara. Ako budete uspjeli usmjeriti tu snagu ka obnovi vašeg vlastitog društva, posljedica će biti rast", poručio je.
Nedavno je našu državu posjetio Michelangelo Pistoletto i tom prilikom realizirao svoj "Treći raj" sa 400 mladih pristiglih iz cijele zemlje. Minasi je izrazio nadu da će vidjeti mnoge druge inicijative i naglasio da je impresioniran brojem prijedloga najvišeg umjetničkog nivoa koji pristižu iz Italije.
"Umjetnici svjetskog renomea žele doći u Bosnu i Hercegovinu i prepoznaju kulturni, historijski i ljudski značaj vaše zemlje", rekao je.
Govoreći o kulturi ambasadora Italije u BiH pitali smo i o Predragu Matvejeviću za čija je djela izrazio osobne simpatije.
"Upoznao sam Predraga Matvejevića putem njegovih knjiga kada sam imao 20 godina, a kada sam saznao da trebam doći u Bosnu i Hercegovinu, u decembru prošle godine, uistinu sam se nadao da ću imati čast da ga osobno sretnem. Nažalost, preminuo je početkom ove godine. Ono što me uvijek impresioniralo u njegovom radu je snaga da se prevladaju tipični mentalni obrasci ljudskog života i pokaže da je identitet stvar izbora, ne samo nasljeđa, ali prije svega sredstvo komunikacije i ne zatvaranja. Našao sam njegovu snažnu i univerzalnu poruku, koja je u stanju da prigrli i Istok i Zapad, Evropu i Mediteran. Stoga, podsjeća me na još jednog velikog euromediteranskog pisca, još uvijek živog, nasreću: Amina Maaloufa, francusko-libanonskog romanopisca, koji je puno pisao i o ovom dijelu Evrope. Bilo bi lijepo dovesti ga u Bosnu i Hercegovinu, iako nije Italijan", rekao je Minasi.
Nicola Minasi započeo je karijeru 1999. godine. Prva zemlja u kojoj je radio su Ujedinjeni Arapski Emirati (od 2001. do 2005.). Od 2005. do 2008. bio je u Afganistanu. Nakon toga Minasi je bio zamjenik šefa Krizne jedinice u Ministarstvu vanjskih poslova u Rimu gdje je pratio događaje koji su zahtijevali različite hitne akcije kao i slučajeve otmica Italijana u inostranstvu. Nakon toga je četiri godine proveo u Briselu s misijom poboljšanja primjene evropskih standarda u Italiji i smanjivanja broja slučajeva kršenja evropskog prava.
