Ambasador Åge Sandal Møller: BiH je složenija nego što sam mislio; tri kompanije iz Danske pokazuju da prilike postoje

Na početku razgovora, ambasador Kraljevine Danske Møller se prisjetio početaka rada ambasade te je naglasio kako je od prvog dana predvodio sve procese uspostavljanja i širenja ambasade.

"Ambasada je otvorena 1. novembra 2024. godine. Stigao sam ovdje s još jednim kolegom diplomatom i zajedno smo tu od prvog dana. Od početka smo radili sve sami. Regrutirali smo cijeli novi tim, tražili mjesto za ambasadu, razvijali mrežu kontakata s vlastima, civilnim društvom kao i privatnim sektorom. Tokom 2025. godine formirali smo cijeli tim. Od 1. oktobra ove godine, naš tim će brojati 12 ljudi i mislim da smo brzorastuća ambasada u kontekstu da se sve odvija u roku od dvije godine", rekao je Møller.

Generalno, ambasador naglašava kako postoje četiri razloga zbog kojih se Danska odlučila na otvaranje ambasade.

"Prvi je svakako da učvrstimo već sada vrlo dobre bilateralne odnose između Danske i Bosne i Hercegovine. S trenutnom globalnom situacijom, veoma je važno graditi snažna partnerstva i savezništva. Naravno, tu je i podrška EU putu BiH te podrška daljoj stabilizaciji države i na kraju, riječ je i o jačanju naše diplomatske mreže na području Zapadnog Balkana. Do kraja ove godine, otvorit ćemo i ambasadu u Albaniji, tačnije u Tirani. Tokom 2025. godine imali smo snažan politički angažman Danske. Ministar vanjskih poslova naše zemlje posjetio je BiH u julu 2025. godine te je učestvovao i u komemoraciji povodom godišnjice genocida u Srebrenici. Državu je posjetila i ministrica za evropske poslove baš u periodu kada je Danska trebala preuzeti predsjedavanje Vijećem Evropske unije. Vidimo da ovdje možemo raditi drugačije podržavajući državu na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji", poručuje ambasador.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, ambasador je uporedio svoje dosadašnje angažmane s trenutnim poslom te je rekao kako nije iskusio određene nedostatke, ali da definitivno jeste složenost sistema.

"Ustavno i institucionalno uređenje države je kompleksno i mislim da je složenije nego što sam zamišljao prije nego što sam došao u Bosnu i Hercegovinu. Nalazio sam se i ranije u složenijim okruženjima, bavio sam se EU politikama u Briselu, radio sam u Etiopiji, a prije nego što sam stigao ovdje radio sam u Turskoj, tačnije Ankari. Ipak, Bosna i Hercegovina je do sada najsloženije okruženje u kojem sam radio. Međutim, gdje god idem i s kim god se sastajem, osjećam visok nivo profesionalizma. Bilo da je riječ o javnim službenicima, predstavnicima civilnog društva ili privatnog sektora. Postoji želja i spremnost za angažmanom i želja da ponude svoju perspektivu i viziju zemlje. Naravno, u ovoj zemlji sve dobijate 'na troje' i to je dio realnosti i 'pravila igre' u kojima radimo kao diplomate", mišljenja je.

"Političari moraju uraditi domaću zadaću"

Jedan od prioriteta Danske jeste i podrška proširenju Evropske unije i ambasador ističe kako BiH na tom putu ima snažnu podršku Kopenhagena. Ipak, naglašava, ovaj put ovisi isključivo od rada domaćih političara.

"Danska podržava proširenje Evropske unije kao i evropski put Bosne i Hercegovine. Podržavamo otvaranje pregovora kada se ispuni osam koraka iz marta 2024. godine. Nažalost, to još nije učinjeno. Još se trebaju usvojiti dva zakona - o Sudu i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Nakon toga, trebamo i imenovanje glavnog pregovarača koji će zastupati zemlju u pregovorima s EU. Danska je zemlja koja je stroga po pitanju reformi. Imamo pristup koji je strogo zasnovan na zaslugama. Ono što je važno spomenuti - reforme nisu u korist Danske ili Evropske unije. Reforme su u korist Bosne i Hercegovine i tako treba gledati na njih. Reforme pokreću svaku zemlju. Ako bi se zemlje željele pridružiti EU bez provođenja reformi, ne bi mogle koristiti npr. prednosti jedinstvenog tržišta na učinkovit način. Mi smo tu da pružimo podršku i ne želimo vidjeti da se ljestvica spušta. Želimo da država dosegne ljestvicu i da je preskoči", jasan je Møller.

Smatra pozitivnim i to da i građani Danske podržavaju ulazak BiH u EU što govori o široj podršci koju država uživa.

"Ono što je važno, stanovnici Danske također podržavaju ulazak BiH u Evropsku uniju. Posljednja istraživanja Eurobarometra, podrška da BiH uđe u EU nakon što zemlja ispuni uslove je na 67 posto i jedna je od najvećih u Evropskoj uniji. Do političara je da iniciraju reforme i urade domaću zadaću. Nadam se da će isporučiti rezultate građanima. Postoji i 113 mjera u Reformskoj agendi koji se trebaju ispuniti kako bi se oslobodila značajna sredstva za državu. Nažalost, ne vidimo napredak. Evropska komisija je već napravila rez i postoji rizik da ih bude još ako ne bude reformi", rekao je.

Među prioritetima Danske kada je riječ o saradnji s drugim zemljama jeste i tema obnovljivih izvora energije. Upravo je Danska jedna od zemalja koja se nalazi u evropskom, ali i svjetskom vrhu kada je riječ o ovom pitanju.

S druge strane, Bosna i Hercegovina je i dalje pionir na tom polju, ali ambasador smatra kako su obnovljivi izvori energije nešto čemu bi država trebala posvetiti mnogo veću pažnju.

"Danska prednjači u obnovljivoj energiji. I za nas je to bilo dugo putovanje, koje je započelo još tokom naftne krize početkom 70-ih godina. Danas oko 60 posto električne energije proizvodimo iz energije vjetra. Tokom godine imamo popriličan broj dana kada možemo proizvesti mnogo više energije iz vjetra nego što nam je zapravo potrebno za vlastitu potrošnju. Do sada smo u 2026. godini imali šest takvih dana. Ovdje postoji veliki potencijal u obnovljivim izvorima energije kao i za danski privatni sektor. Šta je potrebno da bi se oslobodio potencijal? Javne, ali i privatne investicije. Potrebne su i reforme u energetskom sektoru. Postoje velika EU sredstva koja se mogu osloboditi za te svrhe, a koja su ponovo vezana za ispunjavanje Reformske agende. Od obnovljive energije veliku korist bi imala upravo država. Vrlo dobro znate kakvo je Sarajevo u zimskom periodu i koliko je zagađenje. Mnogo se toga može uraditi i na energetskoj efikasnosti. Kada god uđem u neku zgradu, uvijek pomislim da se dosta toga može uraditi", navodi ambasador.

Osvrnuvši se na ekonomsku saradnju između Danske i Bosne i Hercegovine, Møller je posebno naglasio tri kompanije kao savršen primjer da prilike u BiH postoje te je pozvao i druge danske kompanije da ih iskoriste.

"Postoji rast u našoj vanjskotrgovinskoj razmjeni od 2021. godine, ali isto tako treba reći da postoji mnogo prostora za jačanje saradnje u oba smjera. Ovdje imamo tri važne danske kompanije. Carlsberg, Novo Nordisk i Jysk koji vidite svuda gdje god krenete. Da li bih preporučio danskim kompanijama da dođu ovdje i investiraju? Naravno, apsolutno. Volio bih da prate da li postoji neka prilika i mislim da su ove tri kompanije pokazale kako prilike postoje. Nedavno sam upoznao i Bosanca iz Danske koji se odlučio vratiti ovdje i osnovati svoju kompaniju te je razvio aplikaciju koja može uporediti ponude i cijene za osiguranja i nedavno je lansirana. Vidimo i nekoliko Bosanaca iz Danske koji su aktivni u IT sektoru ovdje. Ono što je interesantno, vidim da i bosanskohercegovačke kompanije izvoze u Dansku i to u velikoj mjeri namještaj", navodi Møller.

"Konstantno radimo reforme, to nije stvar prošlosti"

Ono što je godinama karakteristika Danske je i to da se država nalazi u samom evropskom vrhu kada je riječ o oblasti inovacija. Tim povodom, ambasador se osvrnuo na to koliko su ulaganja u inovacije bila ključna za razvoj danskog ekonomskog modela te da li sličan potencijal vidi na području BiH.

"Danska je konstantno u vrhu tabele kada je riječ o inovacijama. To je nešto na što sam veoma ponosan. Imamo visokokvalifikovanu radnu snagu koju odlikuje visok stepen prilagodljivosti i posvećenost cjeloživotnom učenju. Koristimo i značajna sredstva koja ulažemo u istraživanje i razvoj i jedna smo od najviše digitaliziranih država. Tokom 2024. godine Danska je potrošila 12,5 milijardi eura na istraživanja i razvoj. Dvije trećine su bile iz privatnog sektora, a trećina novca iz javnog. To je tri posto našeg BDP-a. Ono što bih savjetovao ljudima u BiH jeste da ulažu u istraživanja, univerzitete i obrazovanje", ističe ambasador u razgovoru za Klix.ba.

Još jedna stvar po kojoj se zemlja ističe je i jedno od statistički najboljih poslovnih okruženja u Evropi, a ambasador je otkrio i šta je "tajna" koja stoji iza tog uspjeha.

"Kada kompanije izvana gledaju na Dansku, mislim da gledaju na nekoliko stvari. Tu je važan danski fleksibilni sigurnosni model koji podrazumijeva sljedeće - lako je zaposliti ljude, ali lako ih je i otpustiti. Možda zvuči kontradiktorno, ali postoji logika, zato što istovremeno imamo veoma jak sistem socijalne sigurnosti. Ako ste otpušteni s posla, imamo snažan sistem socijalne zaštite koji tada preuzima primat. Isto tako, mi smo reformski orijentirana zemlja. Konstantno radimo reforme. Reforme nisu nešto što se uradilo u prošlosti i nakon čega je sve dobro. Mi ih radimo stalno i mislim da to čini Dansku dobrim i atraktivnim mjestom za investicije i razvoj biznisa. Šta bih savjetovao lokalnim donosiocima odluka? Reforme, reforme i reforme. I borba protiv korupcije. Iskoristite i sve mogućnosti koje su dostupne pod EU kišobranom. Učinite sve da zemlja uđe u SEPA-u što prije i da se skine sa sive liste Moneyvala", objašnjava.

"Ljubaznost i otvorenost su pravi duh ove zemlje"

Tokom svog boravka u Bosni i Hercegovini, ambasador Møller je veliku pažnju posvetio i projektima koji uključuju rodnu ravnopravnost, ali i borbu protiv korupcije.

U kontekstu rodne ravnopravnosti, Møller naglašava kako je to važno pitanje na globalnom nivou, ali i na putu BiH ka EU.

"Kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti, Danska, zajedno s Evropskom unijom i Švedskom, podržava zajednički program pod nazivom 'Gender Equality Accelerator', koji provodi nekoliko agencija Ujedinjenih nacija, a UN Women ima vodeću ulogu u njegovoj implementaciji. Fokus tog programa je borba protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, stvaranje boljih prilika za veći broj žena poduzetnica u privatnom sektoru, kao i povećanje broja žena na liderskim i političkim pozicijama", poručuje.

Naglašava i kako je učestvovao i na pokretanju kampanje "Out of Focus", zajedno s UN Women.

"Cilj je osigurati ravnopravno učešće i omogućiti da birači obrate pažnju i na kandidatkinje, odnosno da sve kandidate i kandidatkinje posmatraju kroz istu prizmu i procjenjuju prema istim kriterijima. Mislim da je Bosni i Hercegovini potrebno više žena u političkom životu. Nažalost, u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine trenutno imamo samo 16,6 posto žena. To je, po mom mišljenju, premalo. U Danskoj, nakon posljednjih izbora, žene čine 48 posto zastupnika i zastupnica u našem parlamentu. I dalje kontinuirano radimo na tome da osiguramo potpunu ravnopravnost zastupljenosti", rekao je.

Također, Ambasada Danske se kroz projekte snažno fokusira na borbu protiv korupcije. Smatra da je to apsolutno ključno za razvoj.

"Ako pogledate Indeks percepcije korupcije organizacije Transparency International, vidjet ćete da se Danska i druge nordijske zemlje nalaze među najbolje rangiranim državama. Nažalost, Bosna i Hercegovina se nalazi pri samom dnu evropske ljestvice, mislim da je trenutno na 109. mjestu, tako da je jasno da na tom polju još mnogo toga treba uraditi. I ovdje želimo pružiti podršku. Radimo u snažnom partnerstvu s organizacijom Transparency International", ističe Møller.

Jedan od projekata koji podržavaju jeste i sloboda medija.

"Nažalost, i na tom području smo tokom godina svjedočili određenom nazadovanju. Ako pogledate Indeks slobode medija, vidjet ćete da je Bosna i Hercegovina, također, zabilježila pogoršanje u periodu od 2025. do 2026. godine. Slobodni i raznoliki mediji predstavljaju još jedan ključni element demokratije. I na tom području želimo pružiti podršku", jasan je.

Ono što je mnogima privuklo pažnju jeste i činjenica da je ambasador Møller bio jedan od onih koji je u društvu brojnih građana pratio utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine na Svjetskom prvenstvu u SAD-u. Govoreći o tom periodu, ambasador je emotivno konstatovao kako mu je to jedna od najljepših uspomena od dolaska u BiH.

"Proveo sam se sjajno prateći utakmice Bosne i Hercegovine. Prikupljam uspomene iz krajeva gdje sam obavljao službu i ovo je zaista u samom vrhu lijepih uspomena za ove dvije godine što sam ovdje. Vidjeti taj nivo posvećenosti i ljubavi za reprezentaciju, nogomet i dobar provod. Pratio sam meč protiv Sjedinjenih Američkih Država koji je bio u 3 ujutro. Tu utakmicu sam gledao s kćerkom, prijateljima, kolegama. To mi je zaista dalo sjajan uvid u ljude i kulturu zemlje. Mi u Danskoj također imamo navijačku kulturu, ali kod vas je to na drugačijem nivou. Ne vjerujem da bismo u Danskoj vidjeli toliki broj ljudi na ulici svaku utakmicu, paradiranje automobilima pa čak i u kvalifikacijama", rekao je Møller.

Također, naglasio je kako bi volio što više putovati državom.

"Bio sam u Mostaru nekoliko puta, u Banjoj Luci također. Uvijek je lijepo pričati s ljudima. Uvijek sam se susretao s otvorenošću, ljubaznošću i za mene je to zaista pravi duh ove zemlje. Da, postoje političke podjele, različiti narativi, ali kada pričate s ljudima - tu postoji samo ljubaznost. Trčao sam i nekoliko polumaratona u BiH, u Mostaru, Banjoj Luci i Sarajevu. Sjajna je atmosfera svuda", navodi.

Na kraju intervjua, Møller je govorio o tome šta će biti fokus Ambasade Danske u narednom periodu, ali se dotakao i ličnih ciljeva koje bi volio ostvariti.

"Kada je riječ o Ambasadi, cilj je da nastavimo snažan rad na onome što već radimo kao tim. Imamo snažnu timsku kulturu u Ambasadi i nešto je što svi zajedno nastojimo očuvati, ali i dalje razvijati i nadograđivati. Mislim da svi uspjesi koje smo do sada ostvarili, kao i činjenica da smo se pozicionirali kao veoma vidljiva ambasada, predstavljaju važan dio našeg rada. Sada nam preostaje da napravimo i taj posljednji korak u procesu uspostavljanja našeg prisustva ovdje, a to je preseljenje u novu zgradu Ambasade početkom sljedeće godine. Tome se svi u Ambasadi veoma radujemo. Što se tiče zemlje, nadam se da će nakon izbora uslijediti relativno brz i nesmetan proces formiranja vlasti. Nadam se i nastavku angažmana na evropskom putu, prije svega zbog same zemlje i njenih građana. Mi smo spremni da se u taj proces uključimo i pružimo podršku", ističe.

Lični ciljevi su sportski.

"Želio bih postaviti novi lični rekord u polumaratonu u oktobru. Moj posljednji lični rekord datira još iz 2018. godine. Međutim, vidim da sam mu se sada prilično približio i da mi je potrebno da poboljšam vrijeme za nešto više od jedne minute. Da li ću u tome uspjeti, ne znam, ali nadam se da hoću. Mislim da bi ovo bilo veoma lijepo mjesto za postavljanje novog ličnog rekorda", zaključio je u intervjuu za Klix.ba ambasador Kraljevine Danske u BiH Åge Sandal Møller.