Zabrinjavajuće statistike
25

Alkohol i saobraćaj: Odluka je na nama, a to može značiti razliku između života i smrti

B. R.
U dva najveća bh. grada tokom prošle godine bilo je više od stotinu saobraćajnih nesreća uzrokovanih dejstvom alkohola. Da li ćemo biti dio ove statistike najviše ovisi o nama samima - na nama je najveća odgovornost.
Podaci sarajevske policije kazuju da je na području Kantona Sarajevo 2022. bilo 26 saobraćajnih nesreća za koje je utvrđeno da su uzrokovane usljed upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola.

Policija je prošle godine u Kantonu Sarajevo sankcionisala 3.844 vozača koji su upravljali vozilom pod dejstvom alkohola, što je dnevno u prosjeku deset vozača.

Prema podacima banjalučke policije, u Banjoj Luci je prošle godine bilo 115 saobraćajnih nesreća u kojima su vozači imali više od 1,5 promila alkohola u krvi, a u tim nesrećama su poginule dvije osobe. Pješaci su najbrojniji među onima koji su poginuli u saobraćajnim nesrećama uzrokovanima pod dejstvom alkohola. Osobe srednje dobi i osobe treće dobi su najbrojnije među poginulima u ovim nesrećama.

Policija u Banjoj Luci je tokom prošle godine iz saobraćaja isključila 2.328 osoba koje su upravljale vozilom pod dejstvom alkohola.

Kako alkohol utječe na vozačke sposobnosti

Šefica Odjeljenja za urgentnu medicinu Opće bolnice "Prim.dr. Abdulah Nakaš" Merima Šišić je u izjavi za naš portal objasnila kako alkohol utječe na čovjekov organizam, pa tako i na njegove vozačke sposobnosti.

Prim.dr. Merima Šišić (Foto: Opća bolnica
Prim.dr. Merima Šišić (Foto: Opća bolnica "Prim.dr. Abdulah Nakaš")

Prema njenim riječima, u našoj sredini postoji tradicionalna zabluda da to što se "razveselilo uz koju čašicu" ne može imati nikakve smetnje da bi neko sjeo za volan i sigurno vozio.

"Nasuprot tome svakodnevno svjedočimo saobraćajnim nesrećama sa smrtnim posljedicama ili teškim tjelesnim oštećenjima, i to mladih ljudi. Često sa većim brojem mladih u jednom automobilu", dodaje.

Napomenula je da vozači koji konzumiraju alkohol i potom voze pijani nisu odgovorni samo za svoj život, već i za saputnike i ostale učesnike u saobraćaju koji gube živote tuđom greškom.

Ukazala je da već 0,2 promila alkohola u krvi imaju utjecaj na vozača i njegovu vožnju, jer dovode do rasta samopouzdanja i smanjenja osjećaja odgovornosti, nekritičnosti te precijenjenosti sopstvenih sposobnosti.

"Prvo što se javlja nakon konzumacije alkohola jeste otežano i usporeno zapažanje, usporene reakcije, neopreznost. Vozač relativizira opasnost, precjenjuje svoje vozačke sposobnosti, ignoriše saobraćajne znakove koji upozoravaju na opasne krivine, kasno uočavaju oznake za radove na cesti, oznake za zabranjeno preticanje, voze neprilagođeno uslovima na cesti, što dovodi do fatalnih udesa, naročito ako svemu tome dodamo i neiskustvo vozača", naglasila je prim.dr. Šišić.

Utjecaj na vid i na vrijeme reakcije

Prim.dr. Šišić je u nastavku objasnila kako alkohol utječe na vid koji je jedan od najznačajnijih za vožnju.

"Najveći broj informacija za sigurnu vožnju dobija se vidom - cesta, pravac, krivine, saobraćajni znakovi, kretanje pješaka, biciklista i ostalih učesnika u saobraćaju, oznake na cesti. Perifernim vidom uočavamo automobile sa strane. U slučaju vožnje pod dejstvom alkohola, vidno polje se sužava, gubi se periferni vid, javljaju se duple slike, smanjena je akomodacija oka u tami i sve to onemogućava vozača da procijeni brzinu i udaljenost drugih automobila, a njegove sposobnosti za vožnju su rapidno smanjene", ukazala je naša sagovornica.

Osim toga, kako je ukazala, vrijeme psihičkog i motornog reagovanja u iznenadnim situacijama je usporeno.

"Vozač ne prepoznaje opasnost, ne smanjuje brzinu (kretanja vozila) na vrijeme zbog otežane koordinacije pokreta ruku i nogu. Neadekvatna prilagodba brzine dovodi do nekontrolisanog kretanja automobila i saobraćajnog udesa", dodaje.

Mamurnost

Osvrnula se i na ono što se često zanemaruje, a to je utjecaj mamurnosti na vozačke sposobnosti.

"To je period razgradnje alkohola nakon obilnog konzumiranja i traje 24 sata do potpune razgradnje alkohola u krvi, a za potpuno triježnjenje, tj. vraćanje svih psihičkih, kognitivnih i motornih funkcija treba 48 sati. Taj period karakterišu glavobolja, mučnina, povraćanje, tromost, iscrpljenost, želučane tegobe, a to sve i dalje predstavlja opasnost za vožnju zbog smanjene sposobnosti za vožnju", objasnila je.

"Najsigurnija vožnja je vožnja s 0,00 promila"

Prim.dr. Šišić je poručila da je svaka vožnja pod dejstvom alkohola vožnja visokog rizika, tj. u bilo kojem promilu alkohola nosi opasnost po vozača, saputnike i sve ostale učesnike u saobraćaju.

"Jedina sigurna vožnja je vožnja s 0,00 promila alkohola", zaključila je.

A šta uopće znači saobraćajna nesreća uzrokovana vožnjom pod dejstvom alkohola u otvorenom razgovoru za Klix.ba kazali su Dejan Trninić i Bojan Šuvira u serijalu svjedočanstava koja su dio kampanje Molson Coorsa BH u cilju odgovornog konzumiranja alkohola "Razmisli - Ako piješ, ne vozi".

Obojica su u invalidskim kolicima zbog takve vožnje. Dejan je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola, dok je Bojan bio suvozač u automobilu kojim je upravljala osoba pod dejstvom alkohola. Svojim društvenim angažmanom nastoje, prvenstveno mlade, osvijestiti o opasnostima vožnje pod dejstvom alkohola. Kako su i sami rekli, najbolje je učiti iz njihovih grešaka.

Stadiji utjecaja alkohola

Također je podsjetila da je konzumacija alkohola stepenovana prema izmjerenim promilima alkohola krvi na:

  • Prvi stadij (od 0,00 do 0,05 promila) ili "lagana obuzetost" - karakteriše ga pričljivost, povišeno raspoloženje i samopouzdanje, smanjen nivo odgovornosti, slabljenje pažnje, lagano narušena koordinacija pokreta;

  • Drugi stadij (od 0,05 do 1,00 promila) ili "pripito stanje" - karakteriše ga uzbuđenost, crvenilo lica, porast srčane frekvence i krvnog pritiska. Raste želja za isticanjem, dokazivanjem, sklonost konfliktima, dolazi do gubitka oštrine vida, koordinacije pokreta;

  • Treći stadij (od 1,01 do 1,5 promila) ili "jače pripito stanje" - karakteriše ga značajan pad koncentracije za vožnju, slabljenje percepcije i oštrine vida, gubitak perifernog vida, pospanost i često povraćanje;

  • Četvrti stadij (od 1,51 do 2,50 promila) ili "pijano stanje" - karakteriše ga obilježena nesposobnost za rasuđivanje, pad intelektualnih sposobnosti, vrtoglavica, dezorijentiranost u prostoru, gubitak koordinacije pokreta, gubitak samokontrole, što predstavlja izuzetno veliki rizik za nastanak saobraćajnog udesa;

  • Peti stadij (od 2,51 do 3,5 promila) ili "teže pijanstvo" - karakteriše ga nekoordinacija pokreta, nesiguran hod, teturanje, smetnje u govoru, zaplitanje pri govoru, otežano disanje, porast krvnog pritiska i srčane frekvence, duple slike, osoba vidi dvije ceste, halucinacije, nerazumno ponašanje, pospanost, osobe učestalo zaspu tokom vožnje. Skoro u 100 posto slučajeva vožnje u takvom stanju završe sa saobraćajnim udesom;

  • Šesti stadij (od 3,5 promila i više od toga) ili "duboko nesvjesno stanje" - karakteriše ga to da vozač može zaspati tokom vožnje te se automobil kreće bez kontrole.