Ministar inostranih poslova BiH Sven Alkalaj predvodiće delegaciju BiH na dvodnevnom ministarskom sastanku u sklopu samita Pokreta nesvrstanih, koji počinje danas u Sharm el Sheikhu u Egiptu.
Tema ovogodišnjeg samita Pokreta nesvrstanih je "Međunarodna slodarnost za mir i razvoj", a na sastanku će biti razmatrana politička, socijalna i ekonomska pitanja, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova BiH.
Na Samitu će, osim predstavnika država članica i zemalja posmatrača, učestvovati i generalni sekretar UN Ban Ki-moon, predsjedavajući Grupe 77 plus Kina i predstavnici regionalnih grupa unutar Pokreta.
Alkalaj će tokom samita, koji će trajati do 16. jula, imati niz bilateralnih sastanaka, na kojima će biti riječi o kandidaturi BiH za nestalno članstvo u Savjetu bezbjednosti UN.
Sastanku će prisustvovati i crnogorski šef diplomatije Milan Roćen, koji će imati bilateralne susrete sa predstavnicima država članica Pokreta nesvrstanih zemalja i UN.
"Ovo će biti prilika za nastavak aktivnog spoljnopolitičkog djelovanja Crne Gore u sistemu UN, na multilateralnom i bilateralnom planu, saopšteno je iz crnogorske Vlade.
Na Samitu Pokreta nesvrtanih prvi put će učestvovati i delegacija Makedonija i to u statusu gosta.
Pokret nesvrstanih sa 118 članica i velikim brojem posmatrača predstavlja najveći multilateralni forum u svijetu.
Prva zvanična konferencija Pokreta održana je u septembru 1961. godine uz velike zasluge tadašnjeg predsjednika bivše Jugsolavije Josipa Broza Tita, predsjednika Egipta Abdel Nasera i indijskog premijera Javarhalala Nehrua.
Svrha organizacije, kako je napisano u Havanskoj deklaraciji iz 1979, je da osigura nacionalnu nezavisnost, suverenitet, teritorijalni integritet i bezbjednost nesvrstanih zemalja u njihovoj borbi protiv imperijalizma, kolonijalizma, neokolonijalizma, aparthejda, rasizma, uključujući i sve oblike strane agresije, okupacije, dominacije, mješanja ili hegemonije.
Važniji članovi Pokreta bili su Jugoslavija, Indija, Egipat, Južna Afrika i povremeno Kina.
Brazil nikada nije bio stalni član pokreta, ali je dijelila mnoge ciljeve Pokreta nesvrstanih i često je slala posmatrače na konferencije nesvrstanih.
Zemlje nasljednice bivše Jugoslavije pokazale su malo interesovanja za Pokret nesvrstanih od raspada zemlje, a 2004. Slovenija je, zajedno sa Maltom i Kiprom, prestala da bude članica pokreta kada je stupila u Evropsku uniju.
Malta i Kipar sada imaju status posmatrača.
Možda vas zanima
