Aleksejev, koji je predvodio rusku delegaciju na konsultacijama ministarstava vanjskih poslova BiH i Rusije, kazao je da je drugo pitanje kako će se okončati funkcija visokog predstavnika, ali je Rusija spremna za raspravu i da se donese odgovarajuća odluka.
Naveo je da je teško prejudicirati šta će se događati na sjednici PIC-a u junu, ali ruska strana čvrsto računa da će ovo pitanje biti na dnevnom redu.
Stav Rusije prema svim zemljama regiona i svim narodima u BiH je "apsolutno izbalansiran" i dio je principijelnog stava ruske politike na Balkanu, istaknuo je Aleksejev, dodajući kako Rusija ima puno povjerenje prema državama i narodima u regionu.
Sa druge strane, on je apsolutno uvjeren da bilo kakvo nametanje neće biti od koristi te da rješenje bilo kojeg pitanja u regionu treba biti zasnovano na principu saglasnosti svih strana.
- Taj stav je apsolutno jasan i dosljedan, te isključuje korištenje dvostrukih standarda, poručio je Aleksejev.
Upitan da kaže kako Rusija gleda na evroatlantske integracije zemalja jugoistočne Evrope, Aleksejev je izdvojio integraciju u Evropsku uniju od integracije u NATO.
Što se tiče EU, on smatra da je to prirodan proces i Rusija želi uspjeh zemljama regiona u tom procesu.
Sasvim je drugačije izgleda situacija sa NATO-om, kazao je Aleksejev.
- Ne smatramo proširenje NATO-a kao prirodno. To ne može dovesti do rješavanja problema u društvima zemalja zapadnog Balkana. Ne smatramo da perspektiva članstva u NATO-u može dovesti do povećanja standarda u zemljama regiona, rekao je on.
Nažalost, kazao je Aleksejev, proširenje NATO-a ima za cilj, ne poboljšanje života građana, nego promjenu odnosa snaga u evroatlantskoj regiji. Pritom na teritoriji novih članica dolazi do proširenja infrastrukture Saveza i narušavanja svih dogovora i obaveza koje je preuzeo NATO.
Aleksejev je upozorio da treba razmisliti da li takva situacija može dovesti do povećanja stabilnosti i sigurnosti u regiji, a naveo je kako primjeri nekih država članica EU (Finska, Austrija, Švedska, Kipar ili Malta) pokazuju da nije nužno biti član NATO-a da bi se postalo članica EU.
On nije želio praviti nikakve paralele između Kosova nakon proglašenja nezavisnosti 17. februara i stanja u BiH. Naglasio je da taj problem treba gledati iz šire perspektive.
Prema njegovim riječima, prvi put nakon II svjetskog rata Evropa je suočena sa situacijom da su narušena dva temeljna principa evropske sigurnosti - nepromjenjivost granica i teritorijalni integritet država.
- Pokušaj da se prikaže kako proglašenje nezavisnosti Kosova nije presedan izaziva smijeh kod stručnjaka, rekao je Aleksejev.
Naveo je kako je od 17. februara već uočeno ponavljanje vruće faze u Nagornom Karabahu, oblasti oko koje se spore Armenija i Azerbejdžan, te naglašenog zaoštravanja u gruzijskim odmetnutim regionima Abhaziji i Južnoj Osetiji, u kojima je rat spriječen "isključivo zaslugom Rusije".
Aleksejev je uvjeren da će se i dalje vidjeti ozbiljni problemi zbog narušavanja međunarodnog prava kakvo se dogodilo na Kosovu.
Na kraju razgovora on je govorio o ruskom stavu prema formiranju nove vlade u Srbiji, nakon što su 11 maja održani izbori u Srbiji.
- Rusija želi da Srbija ima stabilnu vlast, a kakva će ta vlast biti nije na Rusiji da odluči, kazao je Aleksejev, dodajući da nova vladajuća koalicija treba da bude formirana prema rezultatima izbora, a njegova zemlja je spremna za saradnju sa svakom vladom koja će tako biti formirana.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
