Diže se iz pepela
741

Aladža džamija 4. maja će ponovno obasjati Foču

FENA
Radovi na ponovnoj izgradnji Aladže džamije ili Šarene džamije - džamije Hasana Nazira, privode se kraju. U toku su završni radovi na oslikavanju unutrašnjosti džamije kao i radovi na vanjskom uređenju, a 4. maja se fočanska ljepotica diže iz pepela, otvara svoje kapije za vjernike koji će, nakon dugo godina čežnje i tuge, ponovno klanjati namaz.

Naime, Rijaset Islamske zajednice u BiH donio je odluku da svečanost otvorenja Aladže džamije bude organizirana 4. maja ove godine u povodu obilježavanja Dana džamija u BiH, a koji se inače obilježava 7. maja.

Direktor Vakufske direkcije IZ u BiH Senaid Zajimović u intervjuu za Fenu podsjeća da je Aladža džamija kulturni, historijski i religijski spomenik izgrađen 1550.-1551. godine, te je od 1950. godine bila pod zaštitom države.

To je bila prva džamija u BiH, podsjeća Zajimović, izgrađena u klasičnom osmanskom stilu. Gradio ju je bliski saradnik Mimar Sinana i njena najveća vrijednost je što su sve kasnije džamije građene po uzoru na Aladža džamiju. Uvrštena je u kulturnu baštinu BiH i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u.

Aladža džamija predstavljala je jedno od najznačajnijih graditeljskih ostvarenja i bila je jedan od najbolje proporcioniranih objekata, sa izvorno sačuvanim unutrašnjim dekoracijama.

Medžlis Islamske zajednice Foča je u gradu do 1992. godine imao 12 džamija. Sve su porušene, minirane, a njihovi ostaci su uklonjeni. I Aladža džamiju su Srpske vlasti minirale, brutalno uništile, a njeno kamenje pobacali po smetlištima. Rijaset Islamske zajednice u BiH 2013. godinu proglasio je godinom Aladža džamije.

Na inicijativu muftijstva goraždanskog i tadašnjeg muftije Hamed ef. Efendića, Zajimović govori da se Vakufska direkcija IZ uključila u iznalaženje potrebnih sredstava za ponovnu izgradnju Aladža džamije a izgradnja je počela potpisivanjem protokola u martu 2014.godine, između Generalne direkcije vakufa Turske i Vakufske direkcije u BiH.

"Osigurana su finansijska sredstva i to je jedan od značajnijih datuma u poslovanju Vakufske direkcije jer je potpisivanjem Protokola završen proces oko osiguranja finansijskih sredstava za ponovnu izgradnju Aladže džamije", kazao je Zajimović.

Nakon toga, naveo je, pristupilo se sakupljanju ostataka Aladža džamije gdje god su evidentirani, brižljivo su sakupljali, numerisani i upisivani u krugu gradilišta kako bi sačekali vrijeme kada će isti biti ugrađeni. Kamen za ponovnu izgradnju džamije je vađen iz istih kamenoloma iz kojih je prvi put građena.

"Morali smo napraviti put kako bi se došlo do nalazišta sedre odakle su i Hasan Nazirovi mimari vadili sedru prilikom prve izgradnje Aladža džamije. Sve to nas nije omelo u našoj iskrenoj namjeri da Foči vratimo ono što ju je krasilo stotinama godina", naglasio je Zajimović.

Svečanom ceremonijom polaganja kamena temeljca 30.maja 2014. godine započeti su radovi na ponovnoj izgradnji Aladža džamije. Kamen temeljac postavili su Reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović, tadašnji član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, generalni direktor Generalne direkcije za vakufe Turske Adnan Ertem i Zajimović.

Od tada pa do danas, ističe Zajimović, svaki segment radova je posebno planiran sa stručnjacima, izvođačima i nadzornim organima, "radovi su možda tekli sporije jer je prošlo skoro pet godina ali je i moralo tako jer su specifični radovi i pazilo se na svaki detalj".

"Svaki ugrađeni kamen je tretiran na poseban način . Nastojali smo da Aladža džamiji vratimo originalni, izvorni dio. Stručnjaci iz Generalne direkcije vakufa Turske su također dali nemjerljiv doprinos", navodi on.

Unutar kompleksa izgrađen je muzejski objekt, imamski stan, šadrvan i turbe, a u sklopu vanjskog uređenja bit će izvršena restauracija i sanacija postojećih mezara koji se nalaze u kompleksu džamije.

"Oslikavanje koje se ovih dana izvodi u punom kapacitetu također vraća izvorni izgled unutrašnjosti džamije. Prilikom oslikavanja Aladže džamije koriste se i zlatne sveske odnosno zlatni listovi baš na isti način kako je izvorno bila oslikana Aladža džamija", naglašava Zajimović.

Izrazio je zadovoljstvo što je Vakufska direkcija doprinijela ponovnoj izgradnji Aladža džamije, jednom od najvažnijih projekata ne samo Islamske zajednice već Bošnjaka općenito.

"Ponosni smo što smo učestvovali u tim radovima i što smo zajedno s našim prijateljima iz Generalne direkcije vakufa Turske uspjeli oživjeti uspomenu na Hasana Nazira i izgraditi njegovu džamiju u originalnom i izvornom obliku. Aladža će ponovo krasiti Foču i privlačiti brojne ljubitelje osmanske kulture. Aladža džamija je simbol višestoljetne egzistencije Bošnjaka i ponovo je na svom mjestu gdje je nekad bila", naglasio je Zajimović.

Projekt ponovne izgradnje Aladža džamije uradila je firma Delta 3 Infinitet Mostar uz nadzor i kontrolu Amira Pašića. Radove su izvodili firme “Sama insaat” iz Burse, “Bišina"iz Mostara i "Kara drvo" iz Fojnice, a nadzor nad izvođenjem radova vršila je firma Arhi plus iz Mostara.

Projekt ponovne gradnje džamije podržala je i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH koja je osigurala finansijska sredstava za izradu projektne dokumentacije i za izradu mihraba, a kako je Zajimović kazao, “na neki način oni su prvi donatori ponovne izgradnje Aladže džamije”.

Na svečanosti otvorenja Aladža džamije 4.maja očekuje se veliki broj gostiju iz regije i svijeta, i veliki broj ljudi iz dijaspore, Fočaka kojima je Aladža džamija bila u srcu.