Al-Sharaa dao veliki intervju za "60 minuta": Sirija ne želi biti prijetnja Izraelu ili bilo kome drugom

U zemlji i inostranstvu, sirijski predsjednik Ahmed al-Sharaa, koji je nekoć vodio podružnicu Al-Qaide, a kojeg su SAD 2013. godine označile teroristom, suočava se s pitanjima može li stabilizirati, ujediniti i demokratizirati fragmentiranu i traumatiziranu Siriju .

Suočava se s velikim izazovima, uključujući obnovu razorenih zajednica, zaštitu manjina od progona i trajno ukidanje opresivnih ekonomskih sankcija. Ako al-Sharaa uspije ispuniti svoja obećanja, to bi bio novi dan za Siriju i za Bliski istok.

Prije otprilike 20 godina, al-Sharaa je napustio život više srednje klase u Siriji kako bi se pridružio al-Qaidi u Iraku. Nije želio detaljnije objasniti što je radio tokom svog boravka u Iraku, ali je uhapšen 2005. godine i proveo šest godina u američkim i iračkim zatvorima.

Al-Sharaa je pušten iz zatvora 2011. godine, baš kada je započeo narodni ustanak protiv diktatora i tadašnjeg sirijskog predsjednika Bashara al-Assada. Osnovao je podružnicu Al-Qaide u Siriji koja je izvodila samoubilačke bombaške napade i oružane napade na Assadov režim.

"Nismo poduzimali nikakve vanjske akcije izvan sirijskog teritorija. Nismo ciljali nikoga osim sirijskog režima", rekao je al-Sharaa.

No Sjedinjene Američke Države su izjavile da su u mnogim napadima ubijeni "nevini sirijski civili". SAD su al-Sharaaa proglasile globalnim teroristom i stavile njegovo lice, s lažnim imenom koje je tada koristio - Abu Mohammad al-Jolani - na tjeralicu. Nagrada od 10 miliona dolara ponuđena je svakome ko bi mogao pomoći "zaustaviti ovog terorista".

Na kraju je prekinuo veze s bivšim saveznikom, osnivačem terorističke grupe ISIL, a 2016. godine al-Sharaa se odrekao odanosti al-Qaidi.

"Da sam se s njima složio, ne bih ih ostavio", rekao je.

U novembru 2024. godine, islamističke snage al-Sharaa pokrenule su iznenadni napad na Aleppo. Zauzeli su drevni grad i nastavili napredovati. Dok su stigli do glavnog grada Damaska, Assad je pobjegao u Moskvu .

Snage Al-Share okončale su 54 godine tiranske vladavine porodice Assad za samo 11 dana.

U decembru je al-Shaara proglasio novu i slobodnu Siriju. Vođe milicija koje su svrgnule Assada imenovale su ga za predsjednika Sirije sljedećeg mjeseca.

Emisija 60 minuta razgovarala je s al-Sharaom u njegovom prvom američkom televizijskom intervjuu otkako je postao predsjednik.

"Ulazak u ovu palaču nije bio baš pozitivno iskustvo. Mnogo zla prema sirijskom narodu izašlo je iz ove palače", rekao je al-Sharaa o svom prvom ulasku u predsjedničku palaču koju je nekoć okupirao Assad.

Danas je oko 13 miliona Sirijaca, polovina stanovništva zemlje, interno raseljeno ili živi u inostranstvu kao izbjeglice. Više od pola miliona ljudi umrlo je tokom gotovo 14 godina građanskog rata od 2011. do 2024. godine.

Područja pod kontrolom pobunjenika uništili su Assad i njegovi saveznici, Rusija i Iran.

"Postoje cijele generacije koje su pretrpjele ogromnu psihološku traumu", rekao je al-Sharaa.

Novi sirijski predsjednik rekao je da je važno dati ljudima nadu u obnovu i povratak svojim domovima. Stojeći u razorenoj zajednici Jobar, na periferiji Damaska, al-Sharaa, koji ima malu djecu, rekao je da vjeruje da će područje biti obnovljeno za njihovog života.

"Sirijski narod je snažan", rekao je al-Sharaa.

Deset mjeseci nakon pada Assadovog režima, emisija 60 minuta vidjela je znakove normalnosti i poteškoća, neizvjesnosti i nade. U Damasku, jednom od najstarijih gradova na svijetu, bazar je još uvijek živahan, a vjernici i dalje dolaze moliti se u džamiju Umajada, kao što su to činili već 13 stoljeća.

Lice Bashara al-Assada još je uvijek na sirijskoj visoko devalviranoj valuti, potrebna je "cigla" za večeru.

Mnogi Sirijci imaju struju i tekuću vodu samo nekoliko sati dnevno.

Al-Sharaa je rekao da će obnova njegove zemlje koštati 600 do 900 milijardi dolara, a za to će biti potrebna pomoć međunarodne zajednice.

"Svijet je 14 godina promatrao ovu tragediju i nije mogao ništa učiniti da zaustavi ovaj masovni zločin. Stoga bi svijet danas trebao pružiti podršku Siriji", kazao je Al-Sharaa.

Problemi zemlje rezultat su dugotrajnog građanskog rata, ali i oštrih ekonomskih sankcija koje su nametnule SAD i druge zemlje kako bi kaznile Assada za kršenje ljudskih prava. Al-Sharaa želi ukidanje svih sankcija.

"Svako ko opstruira ukidanje sankcija Siriji suučesnik je onih koji su počinili ovaj zločin", rekao je al-Sharaa.

U maju, kada se al-Sharaa sastao s predsjednikom Trumpom u Saudijskoj Arabiji, Trump je najavio hrabar, ali privremeni korak prema ukidanju sankcija.

Prošli mjesec, al-Sharaa je govorio na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u New Yorku, prvi sirijski čelnik koji je to učinio od 1967. Al-Sharaa traži dugoročna ulaganja u Siriji i još uvijek mu je potrebno da SAD trajno ukine sankcije, što neki zakonodavci nerado čine.

U UN-u bi Kina i Rusija morale glasati za ukidanje sankcija protiv terorizma protiv al-Sharaa i pobunjeničke skupine koju je on predvodio.

Al-Sharaa je prošli mjesec lično dočekao visoku delegaciju iz Moskve u Siriji, što je izvanredan razvoj događaja s obzirom na to da su ruske zračne snage pomogle Assadu u napadima na dijelove Sirije. Al-Sharaa je rekao da i dalje namjerava koristiti pravna sredstva kako bi ostvario pravdu protiv Assada, koji živi u Moskvi otkako je pobjegao iz Sirije. U septembru je sirijski sudac izdao nalog za Assadovo hapšenje.

"Međutim, upuštanje u sukob s Rusijom upravo sada bilo bi preskupo za Siriju. Niti bi to bilo u interesu zemlje", kazao je.

Novo sektaško nasilje kod kuće pokrenulo je pitanja o tome može li Al-Sharaa kontrolirati borce koji su mu pomogli da dođe na vlast. Na zapadnoj obali Sirije u martu su njegove sigurnosne snage i savezničke milicije optužene za sudjelovanje u masakru 1500 civila, većinom pripadnika alavitske zajednice koja je bila odana Assadu.

Ujedinjene nacije vrde da su sigurnosne snage al-Sharaa prekršile humanitarno pravo.

"Vjerujem da je ovo pretjeran opis i vjerujem da je Sirija predana krivičnom progonu svakoga ko je počinio zločine protiv civila, bilo koje stranke", kazao je predsjednik Sirije.

U julu tokom sukoba između etničkih skupina, sigurnosne snage al-Sharaa i beduinska plemenska milicija optužene su za pogubljenje nenaoružanih pripadnika manjinske zajednice Druza u južnom gradu Sweidi.

Izrael, koji također ima Druze državljane , bombardirao je sjedište sirijske vojske i ministarstvo odbrane kao odgovor. Izrael je također dva puta bombardirao teren njegove predsjedničke palače, rekao je al-Sharaa, jednom kada je bio u blizini.

"Ciljati palaču kako bi se prenijela poruka, to nije poruka, to je objava rata, ali Sirija ne želi sudjelovati u ratovima i ne želi biti prijetnja Izraelu ili bilo kome drugome", kazao je.

Izrael tvrdi da je djelovao kako bi zaštitio Druze. Premijer Benjamin Netanyahu rekao je da ih je morao zaštititi jer snage al-Sharaa nisu to činile.

"Ovo je sirijsko unutarnje pitanje koje bi sirijske vlasti trebale riješiti legalnim putem", rekao je al-Sharaa.

Nakon što je Assad pao, Izrael je okupirao strateške dijelove svoje zajedničke granice sa Sirijom i provodio zračne napade i kopnene upade, navodeći potencijalne sigurnosne prijetnje. Posebni izaslanik predsjednika Trumpa za Siriju, Tom Barrack, pokušava posredovati u postizanju sporazuma koji bi ublažio napetosti.

"Izrael se mora povući s bilo koje tačke zauzete nakon 8. decembra. Sirija nije provocirala Izrael otkad smo stigli u Damask", rekao je al-Sharaa opisujući svoju pregovaračku poziciju.

U međuvremenu, prošle sedmice, u većem dijelu Sirije održani su parlamentarni izbori, ali samo je ograničen broj ljudi imao pravo glasa. Prema privremenom ustavu koji je al-Sharaa potpisao u martu, trebao bi služiti kao predsjednik pet godina, vodeći prijelaz na izabranu vladu.

Rekao je da će se opći izbori održati nakon što se obnovi infrastruktura zemlje i kada stanovništvo bude imalo lične iskaznice i odgovarajuće dokumente. Al-Sharaa je rekao da želi da Sirija bude mjesto gdje svaka osoba ima pravo glasa.