Ako zločinac nema novac, ko će isplatiti odštetu za silovanje?
Odluka Suda BiH kojom su Ostoja i Bosiljko Marković osuđeni na dvadeset godina zatvora zbog silovanja maloljetnice tokom rata uz isplatu žrtvi od 26.500 KM, predstavlja presedan u bh. pravosuđu. Ipak, s obzirom na početak ovakve prakse, ostaje prostor za nagađanje o načinu sprovođenja presude.
Adrijana Hanušić, pravna savjetnica nevladine organizacije TRIAL BiH, objasnila je postojanje nekoliko načina isplate koju je sud odredio za žrtvu silovanja.
"Ovdje se radi o klasičnom dosuđivanju novčanog iznosa kao i u svakom drugom postupku koju bi građanin pokrenuo u okviru parničnog postupka. Zamislimo situaciju potraživanja isplate plate od strane bivšeg poslodavca, ili isplate naknade štete nastale u saobraćajnoj nesreći. To znači u prevodu da će, ukoliko počinitelji ne budu dobrovoljno isplatitili ovaj iznos, biti potrebno pokrenuti izvršni postupak putem kojih će se taj iznos naplatiti, npr. prodajom njihove nekretnine ili pokretnih stvari, ili iz njihovih redovnih primanja koja im liježu na račun", rekla je Hanušić za Klix.ba.
Pored prve i najjednostavnije opcije sudskim vlastima ostaju još dva načina ispunjenja svoje presude, utuženje prema entitetu ili direktna isplata iz državnog budžeta.
"Druga opcija jeste dodatno utuživanje dosuđenog iznosa prema odgovornom entitetu, bazirajući se na činjenici da takav entitet ima objektivnu odgovornost za naknadu štete i da, između ostalog, u slučaju nesprenosti ili nemogućnosti pojedinaca koji su djelovali u okviru vojnih ili policijskih struktura za koje taj entitet odgovara, imaju obavezu da isplate taj iznos žrtvi ratnog zločina", objasnila je Hanušić.
Ipak, tvrdi ona, najpoželjnije rješenje jeste ono koje je praksa u nekim državama Evropske unije i koje preporučuje Evropska komisija.
"To je da država u slučaju dosude odštete u krivičnom postupku direktno isplati dosuđeni iznos žrtvi iz posebnog državnog fonda, te da potom putem svojih mehanizama izvršenja refundira, koliko je to moguće, novac od strane osuđene osobe", zaključila je Hanušić.
Na ovaj način, objašnjava Hanušić, žrtva bi odmah nakon donošenja sudske odluke primila naknadu i izbjegla mučnu situaciju ponovnog potraživanja prava od počinitelja zločina u okviru drugih postupaka.
