Dan bijelih traka
194

Akcija "Zajedno protiv negiranja" u Sarajevu: 31. maja postavite bijele plahte na prozore

Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
U povodu 25. godišnjice nasilnog napada na opštinu Prijedor i obilježavanja Dana bijelih traka, 31. maja 2017. godine u Sarajevu će u 12 sati biti organizovana akcija "Zajedno protiv negiranja".

Akcija ima cilj postavljanje bijelih plahti/traka na prozorima i vratima na javnim mjestima i u vozilima javnog prevoza u znak solidarnosti sa Prijedorčanima koji su 1992. godine morali nositi bijele trake na rukavima i označiti svoje domove.

Organizatori akcije iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida pozvali su građane Sarajeva da na svojim stanovima i kancelarijskim prozorima postave bijele plahte kako bi simbolično podsjetili na naredbu koju su izdale ratne vlasti Prijedora 31. maja 1992. godine.

Putem lokalne radiostanice izdata je naredba da svi nesrbi u Prijedoru označe svoje kuće bijelim plahtama, a po izlasku iz kuće istaknu bijelu traku oko ruke. Ovo je bio jedan od poteza ponižavanja, maltretiranja i psihološkog ubijanja civilne populacije koja je većinom završila u zloglasnim logorima kao što su Omarska, Keraterm i Trnopolje. Mnogi od njih su mučeni, zlostavljani i ubijeni, dok se za određenim brojem još uvijek traga.

U sklopu akcije "Zajedno protiv negiranja" također su pozvane kompanije koje obavljaju javni prevoz građana da istaknu bijele trake kako bi poslale direktnu poruku podrške.

U strateškom kampanji etničkog čišćenja ubijeno je i protjerano oko 50.000 osoba iz Prijedora i okoline. Kroz logore Keraterm, Omarska, Trnopolje i još 54 mjesta zatočenja u nečovječnim uvjetima torturu je prošlo oko 30.000 djece, žena i muškaraca bošnjačke, hrvatske i druge nesrpske nacionalosti. Golgota koju su preživjeli je odjek Drugog svjetskog rata i holokausta.

"Cilj inicijative je da 31. maja budemo glas i podrška onima koji više nisu sa nama, a posebno 102 ubijene djece Prijedora i više od 3.000 ubijenih civila kojima prijedorska vlast do danas osporava izgradnju spomen-obilježja. Najmanje što možemo učiniti je da ne dozvolimo da se nevine žrtve zaborave, a počinjeni zločini negiraju", navode iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida u saopćenju koje potpisuje predsjednik Murat Tahirović.