Ajatolah Alireza A'rafi: Iran s posebnom naklonošću i ljubavi gleda na Bosnu i Hercegovinu

Ajatolah Alireza A'rafi je široj javnosti postao posebno poznat u martu 2026. godine, kada je kratko obnašao funkciju člana Privremenog vijeća vodstva Irana nakon pogibije vrhovnog vođe Alija Hameneija, prije nego što je za novog vođu izabran Seyed Modžtaba Khamenei.

Pored funkcija u Vijeću čuvara ustava i Skupštine stručnjaka, Alireza A'rafi je direktor iranskih vjerskih škola, odnosno rukovodi cjelokupnim nacionalnim sistemom teoloških seminara u Iranu. Na ovoj poziciji je od 2016. godine.

U razgovoru za naš portal, govorio je o aktuelnom sukobu između Izraela i Sjedinjenih Američkih Država s jedne i Irana s druge strane, ali i o vezama između Irana i BiH, prvenstvo u sferama kulture i umjetnosti.

Bili ste član Privremenog vijeća vodstva nakon pogibije Alija Hameneija. Kako je izgledalo donošenje odluka na tim sjednicama i šta je tada bilo najteže?

Nakon ubistva našeg vrhovnog vođe, mi smo se suočili sa jednim, doživjeli smo jedno novo iskustvo u periodu nakon pobjede Islamske revolucije koje se razlikovalo od svih ranijih iskustava. Dakle, tada je ubijen naš vrhovni vođa, ubijeni su neki komandanti, tako da su bili oslabljeni neki stubovi sistema vlasti u zemlji.

Ono što nas je istovremeno tih dana, što je za nas bilo veoma značajno, jeste reakcija ljudi i običnih građana koji su odmah izašli na ulicu u znak podrške državi, znak podrške svojoj domovini. I također da naglasim da je naš rahmetli vrhovni vođa, dakle prije svoje smrti, tako bio predvidio šta treba da se uradi, da se sačuva kontinuitet vlasti u zemlji. To je veoma važna stvar bila. Također je bio odredio kako da se nastavi put otpora.

Dakle, te tri stvari su doprinijele da skupa ne dođe do sloma naše zemlje i to je ono što veoma treba naglasiti. Kada je u pitanju privremeno vijeće za vodstvo, da, dakle ono je bilo formirano odmah nakon pogibije, odnosno ubistva našeg vrhovnog vođe, koje je u tih par dana donosilo odluke koje se tiču zemlje.

Podržavate li pregovore s Washingtonom i da li je to put ka stabilizaciji situacije na Bliskom istoku?

Iran je uvijek bio privržen dijalogu i pregovorima. Ono što je Donald Trump uradio, i što je možda gore od samog rata, jeste što je uništio dostojanstvo pregovora na svjetskom nivou. Jer dva puta kad smo bili u fazi pregovora, oni su izvršili napad na našu zemlju, tako da je on tim svojim postupcima u stvari uništio dostojanstvo pregovora na svjetskoj razini.

Prema tome, Iran nikada nije odbacivao dijalog i pregovore, naravno uvijek je stavljao akcenat na nužnost zaštite i poštivanja prava naroda. I kako tokom samog sukoba, tako i nakon toga, uvijek je Iran stavljao akcenat na svoju spremnost da nastavi sa svojim otporom, sa svojom istrajnošću sa ciljem zaštite prava našeg naroda.

Ovi koji su napali našu zemlju, svojim zločinima između ostalih su uradili i izdaju čovječanstva, pošto su već u prvim danima rata samo u jednom napadu ubili veliki broj školske djece u jednoj školi. To je jedna stvar.

Zatim, tražili su zvanično od naše zemlje da se preda, da popusti, prijetili su zvanično da će uništiti jednu civilizaciju staru više hiljada godina. Drugim riječima, sve crvene linije humanosti su pogazili tim svojim prijetnjama.

I ovdje postoji još jedna stvar, a to je da to nije bio samo napad na Iran, već taj napad je imao i posljedice i štete koje su se odrazile i na ostatak svijeta, pa evo vidimo čak i sama Evropa sa kakvim posljedicama u vašem regionu ovdje su se suočili sve zbog tih njihovih postupaka i tog rata koji je nametnut prema Iranu.

Mi nismo pokrenuli rat, no kada je u pitanju samoodbrana i zaštita prava našega naroda, tu ne priznajemo ni ne poznajemo nikakve crvene linije i spremni smo maksimalno da zaštitimo ta prava. Od Evrope se očekuje da ne prati Ameriku i cioniste u ovim njihovim postupcima.

Da li ste prvi put u Bosni i Hercegovini i kako Iran danas gleda na BiH i muslimane na Balkanu? Kakav odnos želite graditi sa državom poput naše?

Ja sam i ranije tokom proteklih godina jedanput ili dvaput bio u posjeti Balkanu i vašoj zemlji. Kada su u pitanju naši odnosi sa ovim prostorom, dakle oni su prožeti sa dosta sličnosti, dodirnih tačaka, posebno kada je u pitanju oblast kulture.

Ovaj moj sadašnji posjet Bosni i Hercegovini dakle jeste na poziv Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini radi učešća na ceremoniji uručenja menšure novom reisul-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Nadamo se da će i ova posjeta dati određeni doprinos ka razvoju naših odnosa, posebno odnosa u sferi kulture, na intelektualnom polju, u sferi umjetnosti.

Još jednom da naglasim takođe da Iran teži ka jačanju, širenju odnosa sa svim zemljama u vašoj regiji, dakle i sa svim narodima u vašoj zemlji. I mi se nadamo da ćemo u budućnosti svjedočiti što boljim odnosima. Ova posjeta takođe nosi poruku da je naša zemlja i dalje spremna kao i ranije za produbljenje i razvijanje, poboljšanje odnosa sa vašom zemljom na svim poljima.

Kako se u Iranu, posebno među vjerskim učenjacima, pamti rat u Bosni i Hercegovini i genocid u Srebrenici? Da li se o tome uči u vjerskim školama?

Iran kako sa humanog, tako i sa islamskog aspekta, kada god se desi bilo kakva nepravda, zlo prema bilo kome u svijetu, smatra svojom obavezom da onoliko koliko je u mogućnosti pomogne tim obespravljenim, obespravljenim ljudima. Tako je uvijek bilo nakon pobjede Islamske revolucije, ranije u Afganistanu, pa u Gazi i tako dalje. Dakle, Iran je uvijek smatrao svojom vjerskom dužnošću da pritekne u pomoć onima kojima je pomoć neophodna.

Mi i dalje sa posebnom naklonošću, još sa posebnom ljubavi gledamo na Bosnu i Hercegovinu, na narod u Bosni i Hercegovini, kao što smo već kazali dakle, želimo da se naši odnosi sa vašom zemljom i dalje razvijaju. Da kažem još, da se nadovežem ja samo na ovo, što se tiče dešavanja vezano za rat u Bosni i Hercegovini, da, on zauzima posebno mjesto u nastavnim planovima i programima, u našim obrazovnim ustanovama, na fakultetima, univerzitetima i tako dalje.

Što se tiče ovih pitanja vezano za prošlost, saradnju i tako dalje, dakle neka ona ostanu u tom periodu koji je iza nas, naš pogled treba da bude okrenut ka budućnosti, da gledamo u budućnost.

Perzijski jezik i poezija, od Rumija do Hafiza, stoljećima su bili prisutni u Bosni, a mnogi rukopisi čuvaju se u sarajevskim bibliotekama. Šta danas povezuje Iran i Bosnu i Hercegovinu?

Osim područja književnosti, dakle posebno tu gdje se govori o poeziji, o jeziku i tako dalje, o duhovnim aspektima tog cijelog područja, mislim da se i kada je u pitanju oblast filozofije, da se i tu može uspostaviti i razvijati saradnja.

Zatim, osim toga postoji jedno važno područje, to je književnost, književnost otpora, jer i vi sami ste prošli kroz jedan period gdje ste pružali otpor, a i mi sami smo to doživjeli, iskustvo. Tako da i u toj oblasti smatram da se može ostvariti saradnja.

Naš ambasador ovdje je sa svoje strane apsolutno spreman za razvijanje odnosa i saradnje u svim ovim oblastima. Također i mi, ispred obrazovnih ustanova i centara u samom Iranu, smo sa svoje strane spremni za razvoj te saradnje.