Aarhus centar o vodozaštitnoj zoni na Ilidži: Tužilaštvo KS nije našlo osnov za krivičnu odgovornost

Iz Aarhus centra su se u objavi na Facebooku oglasili povodom ranije danas objavljenog teksta Klix.ba o otpadu u prvoj vodozaštitnoj zoni između Sokolović Kolonije i Hrasnice, iz koje se pitkom vodom snabdijeva dio bh. glavnog grada.

Kako su ukazali, nakon što su ranije dokumentovali slučaj, podnijeli su krivičnu prijavu Tužilaštvu KS, koje je ocijenilo da nema osnova za krivičnu odgovornost. Na tu odluku uputili su pritužbu glavnom kantonalnom tužiocu i, kako su naveli, još čekaju odgovor.

Aarhus centar u Bosni i Hercegovini je udruženje koje se od 2012. godine bavi provedbom Arhuske konvencije. Riječ je o međunarodnom ugovoru kojim se građanima i udruženjima daje pravo na pristup informacijama o okolišu i učešće u donošenju odluka. Bosna i Hercegovina je ovu konvenciju ratificirala 2008. godine.

Aarhus centar je u slučaju vodozaštitne zone na Ilidži, kako su istakli, pružio pravnu pomoć, ali je u vođenju pravne borbe ostao uglavnom sam. Na problem su, kako su podsjetili, upozoravali još prije četiri godine.

Dokumentacija o odobrenju

Tokom istrage su, kako tvrde, došli do dokumentacije prema kojoj je Memić privatnoj građevinskoj firmi izdao odobrenje kojim joj je, pod osnovom vađenja šljunka iz rijeke Željeznice i tzv. niveliranja terena, omogućio ulazak u prvu vodozaštitnu zonu.

Riječ je o prostoru za koji su u postupcima ukazivali da, prema važećem režimu zaštite, pristup treba biti strogo ograničen na ovlaštene predstavnike kantonalnog preduzeća Vodovod i kanalizacija (ViK). Smatraju da je ova firma, zajedno s građanima koji odlažu otpad, doprinijela nastanku problema.

Na dokument kojim je bivši načelnik privatnoj firmi dopustio "saniranje" ovog područja ukazao je i dugogodišnji mještanin Sokolović Kolonije, općinski vijećnik na Ilidži od 2012. do 2022. godine i zastupnik u Skupštini KS od 2022. do 2026. Samir Avdić (SDP). On tvrdi da je dokazao da dokument na koji se Memić poziva nije vjerodostojan.

Memić je negirao odobrenja

Memić je u junu 2020. godine, nakon što je Avdić kao općinski vijećnik javno ukazao na kopanje šljunka uz Željeznicu, za Klix.ba negirao da je Općina izdala bilo kakvo odobrenje.

"Općina Ilidža na čelu sa mnom nije izdala nikakva odobrenja. Siguran sam da ni drugi nadležni organi nisu to učinili", poručio je tada Memić.

Tvrdio je da je najmanje 30 puta pozivao nadležnu inspekciju da obustavi i zabrani nezakonito vađenje šljunka te da on kao načelnik ne može nikoga kažnjavati. Negirao je i da ima bilo kakve veze s fizičkim i pravnim osobama koje vade šljunak.

Iz ViK-a su tada potvrdili da je šljunak vađen u prvoj zaštitnoj zoni u Sokolović Koloniji i da su to 2018. prijavili kantonalnoj inspekciji.

Firma ponovo dobila vodnu dozvolu

Aarhus centar istovremeno vodi žalbene i sudske postupke u vezi s vodnim dozvolama izdatim ovoj firmi. Firma je, kako su naglasili, ponovo dobila vodnu dozvolu za vađenje šljunka iz Željeznice, sa strane naselja Butmir, uprkos njihovim upozorenjima. U postupcima su ukazali na to da se pristup omogućen radi vađenja šljunka, prema njihovim saznanjima, koristio i za odlaganje građevinskog otpada.

Agencija za vodno područje rijeke Save je 2020. godine za Klix.ba navela da vađenje materijala iz korita Željeznice na području Ilidže nije preporučljivo jer taj prostor ima direktnu vezu s podzemnim vodama koje se infiltriraju i dijelom prihranjuju postojeće bunare. Tada su istakli da nisu primili nijedan zahtjev za vađenje materijala na tom dijelu rijeke.

Iz Aarhus centra su u današnjoj reakciji poručili da dozvola za vađenje šljunka ne može biti opravdanje za odlaganje otpada niti za ugrožavanje izvorišta pitke vode.

Za rješavanje problema je, prema ocjeni Aarhus centra, potrebno koordinirano djelovanje svih nadležnih: sprečavanje daljnjeg odlaganja otpada, stručna procjena i sanacija zagađenog prostora, kontrola izdatih dozvola i utvrđivanje odgovornosti.

"Šutnjom i tolerisanjem ovakvog stanja pogoduje se interesima građevinskog lobija, dok zaštita vode ostaje po strani. Nadležni moraju pokazati da javni interes ima prednost nad interesima pojedinaca i firmi", naveli su.

Prva vodozaštitna zona mora, kako su podsjetili, imati stvarnu zaštitu i strogo kontrolisan pristup. Najavili su da nastavljaju pravnu borbu, ali da institucije moraju preuzeti svoj dio odgovornosti.