Adis Muhović o prioritetima novih vlasti: Moramo smanjiti poreze na rad i proizvodnju

Piše: Dž. L./Klix.ba
18.2.2019. u 07:17
229
55
Adis Muhović o prioritetima novih vlasti: Moramo smanjiti poreze na rad i proizvodnju
229
Adis Muhović o prioritetima novih vlasti: Moramo smanjiti poreze na rad i proizvodnju Adis Muhović
Brojni su izazovi pred novim vlastima u našoj zemlji čiji ishodi ovise o naporima koje su nadležni spremni uložiti u svom radu. Struka kaže kako prije svega trebaju postaviti prioritete koji će podstaći ekonomski rast i zapošljavanje, o čemu za Klix.ba govori direktor Centra za politike i upravljanje (CPU) Adis Muhović.
Kao doprinos kreiranju programa rada vlasti za ovaj mandatni period, Centar na čelu s Muhovićem kreirao je dokument "Prioritet javnih politika u mandatnom periodu 2018.-2022." koji će dostaviti donosiocima odluka na svim nivoima vlasti.

Prioriteti navedeni u dokumentu su rast javnih investicija, razvoj preduzeća i podrška zapošljavanju, poreska rasterećenja, očuvanje stabilnosti finansijskog sektora i daljnja kreditna ekspanzija ka preduzećima, kreiranje boljeg poslovnog okruženja te jačanje razvojne funkcije javnih telekom operatera u FBiH.

Svi ovi prioriteti, govori nam Muhović, mogu znatno utjecati na ekonomski rast BiH.

Poreska reforma



Muhović nam pojašnjava kako nova vlast može biti podrška zapošljavanju kroz razvoj preduzeća.

"Razvoj preduzeća kreira nova radna mjesta. Na prvom mjestu u tom smislu su manji porezi na rad i proizvodnju. Trenutna stopa doprinosa od 41,5 posto bruto plaće je najviša u regionu i jedna od najviših u Evropi. Porezna reforma bi trebalo da preusmjeri dio poreskog opterećenja s rada na potrošnju, odnosno usmjerena na ograničeno smanjenje doprinosa za zdravstvo, kako bi se nižim poreskim opterećenjem rada stimulisala domaća proizvodnja, zapošljavanje i destimulisala siva ekonomija, a preduzeća učinila konkurentnim i likvidnim. Kao dio ovakve porezne reforme bilo bi nužno reformisati i zdravstveni sektor, učiniti ga održivim, zaustaviti akumulaciju dugova te kreirati osnovni paket zdravstvenih usluga dostupnih svim građanima, koji bi se finansirao kroz oporezivanje potrošnje, odnosno iz PDV-a. Podsjetit ću da trenutno 450.000 građana BiH nema pristup zdravstvenoj zaštiti", govori nam Muhović.

Direktor Centra za politike dodaje kako je za razvoj preduzeća potrebno osigurati olakšan pristup finansijskim sredstvima, a ključni uslov za to je jačanje finansijskog sektora. S tim u vezi, Muhović kaže kako je potrebno do kraja sprovesti set reformi dogovorenih s MMF-om, a koje uključuju usvajanje Zakona o osiguranju depozita, izradu i usvajanje svih preostalih podzakonskih akata u ovoj oblasti te jačanje kapaciteta institucija zaduženih za sprovedbu novih zakonskih rješenja.

"Potrebno je i redefinisati razvojne ciljeve obje entitetske razvojne banke, unaprijediti njihovo poslovanje, transparentnost i efikasnost te imenovanje upravljačkih struktura. Potrebno je i pristupiti provođenju srednjoročnih preporuka iz Programa procjene finansijskog sektora MMF-a koje uključuju ojačan i harmonizovan efektivni nadzor nad bankama te potpunu implementaciju Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja, kao i smanjenje ovisnosti banaka od podrške javnog sektora. Konačno, kako bismo olakšali poslovanje preduzećima, ali i privukli domaće i direktne strane investicije, potrebno je administrativno rasteretiti privredu i poboljšati poslovnu klimu", pojašnjava Muhović.

Bolje poslovno okruženje



Podatak koji najbolje oslikava koliko je jednostavno, odnosno nije, poslovati u BiH je pozicija naše zemlje na Doing Bussines izvještaju Svjetske banke za 2019. godinu, govori nam Muhović. Od ukupno 190 država, BiH je zauzela 89. mjesto te su u ovom izvještaju u zemljama Evrope i Centralne Azije, koje su nam direktni konkurenti u privlačenju stranih investicija, lošiji uslovi za poslovanje evidentirani samo u jednoj azijskoj zemlji - Tadžikistanu.

"Ukoliko želimo svjedočiti kreiranju novih radnih mjesta, moramo smanjiti administrativno opterećenje pri započinjanju biznisa i gradnji objekata. Zato treba završiti započeti proces uvođenja jednošalterskog sistema u FBiH, koji je prema Akcionom planu za provođenje Reformske agende trebao biti završen u junu 2016. godine, te kreirati i uvezati neophodne elektronske registre. Također, potrebno je pojednostaviti, pojeftiniti, standardizovati i harmonizirati procedure za dobijanje građevinske i dozvole za priključenje na električnu energiju", kazao nam je Muhović.

Veliki izazov pred novim vlastima, slaže se Muhović, jesu nagomilani problemi u državnim preduzećima. Ti problemi se u najvećoj mjeri odnose na efikasnost poslovanja državnih preduzeća, pad profitabilnosti, kvalitet i dostupnost usluga te kreiranje održivog modela poslovanja.

"Stanje državnih preduzeća dobro se vidi i u nekada najprofitabilnijim sektorima, kao na primjeru dva telekomunikacijska operatera u većinskom vlasništvu Vlade FBiH - BH Telecomu i HT Eronetu. U periodu od 2014. do 2017. godine neto dobit BH Telecoma je pala za 20 posto, a HT Eroneta za čak 88 posto. Osnovni uzrok ovako lošeg finansijskog rezultata je neprilagođavanje novim trendovima u industriji, što je dovelo do toga da BH Telecom i HT Eronet zaostaju za kvalitetom usluga, dostupnosti te omjerom cijena i usluga u odnosu na telekom operatere u svijetu", ističe Muhović.

On dodaje kako ne postoji univerzalna preporuka za sva državna preduzeća, ali kako bi mjere poput liberalizacije tržišta, to jeste omogućavanje konkurencije gdje god je moguće, te implementacija OECD smjernica za korporativno upravljanje, trebale pozitivno utjecati na poslovanje i efikasnost državnih kompanija, ali i na zadovoljstvo građana kao konzumenata.

"Međutim, uzevši u obzir tehnološke limite, nedostatak znanja ili kapaciteta da pojedina državna preduzeća opstanu na tržištu, u brojnim slučajevima će osim restrukturiranja državnih preduzeća, adekvatna solucija biti privatizacija istih. Podsjećam da je krajem prošle godine završena due diligence analiza BH Telecoma i HT Eroneta koja je identifikovala ključne probleme ovih kompanija te su date konkretne preporuke za njihovo rješavanje. Na osnovu rezultata analize, nova Vlada FBiH treba donijeti odluku o budućnosti telekom operatera kako bi nastavili modernizaciju infrastrukture fiksnih i mobilnih komunikacija te dali značajan doprinos ukupnoj digitalizaciji ekonomije i društva uopće", podsjeća Muhović.

Dokument "Prioritet javnih politika u mandatnom periodu 2018.-2022." uskoro će se naći na stolu državnih i entitetskih vlasti. Iz Centra za politike i upravljanje očekuju kako će vlasti usvojiti ove razvojne politike u cilju postizanja održivog ekonomskog razvoja.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Komentari (55)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: